NISMO DOVOLJNO OSETLJIVI NA NASILJE NAD ŽENAMA
Zaštitnik građana Zoran Pašalić kaže za “Blic”
Zaštitnik građana Zoran Pašalić uputio je preporuke organima javne vlasti nakon što je u 30 ispitivanih slučajeva femicida, nasilja u porodici i partnerskim odnosima i zlostavljanja i zanemarivanja dece utvrdio brojne pojedinačne sistemske propuste.
Utvrđeno je da nije obezbeđen adekvatan broj stručnih radnika u centrima za socijalni rad, stručni radnici nisu pohađali neophodne obuke, a broj obuka za policijske službenike nije srazmeran broju policijskih službenika koji postupaju po prijavama nasilja. I pored ostvarenog napretka i dalje izostaje saradnja i blagovremena efikasna razmena informacija između nadležnih organa koji često nepravilno i neblagovremeno postupaju ili ne postupaju uopšte, a i dalje je prisutan snažan uticaj ličnih stavova na procene i odluke o postupanju - upozorava Pašalić.
Zaštitnik građana sa zabrinutošću primećuje da nadležni nemaju sluha za više puta ponovljene preporuke za odobrenje dodatnog zapošljavanja u centrima za socijalni rad.
- Smanjenje broja stručnih radnika neposredno ugrožava osnovna ljudska prava, uključujući i pravo na život. Broj stručnih radnika u centrima za socijalni rad mora se prilagoditi broju korisnika, a posebno broju slučajeva nasilja i slučajeva u oblasti zaštite dece, što je ključni preduslov za efikasnu
borbu protiv nasilja prema ženama - ocenjuje Pašalić.
On kaže da se stiče utisak da smo posle svega što nam se prethodnih decenija događalo, kao društvo postali neosetljivi ili nedovoljno osetljivi na vest da je muž ubio ženu, da su se vršnjaci u školi izboli noževima, da maloletno dete zlostavljaju roditelji te da cenu takve i tolike ravnodušnosti već plaćamo jer budući da se ne sankcioniše na odgovarajući način, nasilje postaje sveprisutan i gotovo legitiman način komuniciranja.
SUZBIJANJE NASILJA
Na suzbijanju nasilja, kako smatra Pašalić, moramo raditi mnogo ozbiljnije i požrtvovanije, sredstvima i mehanizmima kojima svako u svom delokrugu rada raspolaže.
- Treba krenuti od prvog stupnja - od nasilja u porodici. Zato insistiram na inicijativi „Učinimo nasilje vidljivijim“, koja, moram to da naglasim, nije samo kampanja čiji je cilj da osvesti i probudi pažnju. To je akcija koja ima praktičan i važan cilj, da uvođenjem specijalista sudske medicine odmah nakon počinjenog nasilja proces dokazivanja nasilja nad ženama i krivično gonjenje nasilnika dobije izvesniji epilog i završi se odgovarajućom kaznom. To će svakako delovati i preventivno na eventualne buduće nasilnike - poručuje Pašalić.
Zaštitnik građana i njegovi zaposleni kroz prijem građana su se uverili da izostaje ona podrška koja je neophodna žrtvama nasilja kao i da veliki problem predstavlja to što žene žrtve nasilja najčešće nisu u mogućnosti da sa svojom decom napuste nasilnika, jer finansijski nisu obezbeđene i ako se ipak odluče na taj korak, prihvataju ekonomsku neizvesnost.
- Po pravilu, nasilje se stavlja u fokus institucija i društva kada ono eskalira u fizičko nasilje, ili dovodi do smrti, a manje se govori o učestalom verbalnom nasilju nad ženama, koje se sprovodi putem medija i društvenih mreža. Zato upućujem apel svim institucijama da se bave i nasiljem na društvenim mrežama i da nađu načina da spreče i sankcionišu svaki vid teškog vređanja žena, majki, supruga, istaknutih stručnjakinja u svom poslu - naglašava Pašalić.
ŽRTVE NE PRIJAVLJUJU NASILNIKE
Državni sekretar Ministarstva unutrašnjih poslova Biljana Popović Ivković ukazala je na veliki problem da, iako žrtve mogu nasilnika anonimno da prijave, u većini slučajeva one to ne rade, čak ni njihova okolina.
Ona je naglasila da se ženama žrtvama nasilja i eksploatacije mora poslati jasna poruka da nisu same i da su država, međunarodne organizacije, organizacije civilnog društva, kao i celokupna javnost uz njih, da je važno ohrabriti ih i podržati da prijave nasilje kako bi počinioci bili otkriveni i adekvatno kažnjeni.
PORAŽAVAJUĆA STATISTIKA
Državni sekretar MUP-A podsetila je da smo u 2018. godini imali 34 slučaja ubijenih žena, a čak za njih 27 policija nije imala prijave nasilja u porodici te da se ta tendencija nastavlja i ove godine jer u 28 slučajeva ubistava, u 17 slučajeva nije bilo ranijih prijava nasilja.
Prema statistici koju je iznela Popović Ivković, u 2018. godini broj oštećenih žena krivičnim delom nasilje u porodici bio je 4.728, dok je od 1. januara do 12. novembra 2019. godine taj broj manji i iznosi 3.651.
- Tokom 2019. godine, zaključno sa 12. novembrom‚, broj ukupnih hitnih mera izrečenih na osnovu Zakona je 23.097. Ukupan broj produženih hitnih mera do sada iznosi 12.675 - precizirala je Popović Ivković.
NASILJE SE STAVLJA U FOKUS INSTITUCIJA I DRUŠTVA KADA ONO ESKALIRA U FIZIČKO NASILJE ILI DOVEDE DO SMRTI