DOMAĆA DIGITALNA VALUTA LAZAR SUMNJIVA
Narodna banka i osnivač srpskog bitkoina u direktnom sukobu, svi se pozivaju na zakon, a ko je u pravu, odlučiće vreme
Nakon informacija koje su se pojavile da je Srbija dobila prvu domaću digitalnu valutu „Lazar“(DVL), oglasila se Narodna banka Srbije (NBS) koja je saopštila da nije izdala nijedno odobrenje za „beli papir“koji se objavljuje pri izdavanju virtuelnih valuta kao vrste digitalne imovine niti im je takav zahtev do juče podnet.
Iz centralne banke upozorili su građane da ne ulažu sredstva u digitalnu imovinu koja ne ispunjava zakonom propisane uslove i da postoji značajan rizik da će pri tom ulaganju izgubiti celokupna uložena sredstva. - Za oglašavanje virtuelnih valuta suprotno odredbama Zakona o digitalnoj imovini propisana je novčana kazna i do pet miliona dinara, a NBS kao nadzorni organ preduzeće sve raspoložive mere da spreči izdavanje i oglašavanje takvih valuta - kazali su u NBS-U. Podsećaju da je oglašavanje inicijalne ponude virtuelnih valuta i druge digitalne imovine koja se izdaje u Srbiji dozvoljeno samo u skladu sa odredbama Zakona o digitalnoj imovini i naglašavaju da nijedan oblik digitalne imovine u ovom trenutku ne ispunjava uslove za to oglašavanje.
Prethodnih dana su se u medijima pojavili navodi da je i Srbija dobila digitalnu valutu koja će se zvati „Lazar“(DVL), čiji je izdavalac broker i magistar ekonomskih nauka iz Jagodine Vladimir Pavićević. Kako je navedeno na sajtu digitalne valute „Lazar“, ukupni nominalni iznos DVL je 7,7 miliona dinara (65.254 evra), od čega je 2,2 miliona jedinica predviđeno za rudarenje, 2,5 miliona za podelu novim korisnicima bez naknade (Lazareva česma) i tri miliona za slobodan upis i prodaju DVL-A. Inicijalni kurs jednog „Lazara“određen je na 0,001 dinar. U tekstu oglasa piše i da se upis zainteresovanih investitora za kupovinu DVL obavlja do 14. jula 2021. godine prijavom na mejl adresu izdavača, a da se izdavalac obavezuje da investitorima u DVL otvori takozvani digitalni novčanik. Napominje se i da će takozvano sekundarno trgovanje digitalnom imovinom biti moguće kada se konstituišu i počnu sa radom pružaoci usluga povezanih s digitalnom imovinom.