Geopolitički izazovi - nove prilike domaćim tvrtkama
Sukob u Ukrajini i njegove posljedice zamijenili su pandemiju kao glavnu kočnicu rasta svjetske trgovinske razmjene. Idućih devet godina, ona će rasti sporijom prosječnom stopom od samo 2,3% godišnje, sve do 2031., tvrdi se u analizi Boston Consulting Groupa “Protekcionizam, pandemija, rat i budućnost trgovine”. Standardni trgovinski obrasci će se promijeniti, ali ne samo kao rezultat rata u Ukrajini, već i zbog sve manjeg oslanjanja zapadnih zemalja na trgovinsku razmjenu s Kinom te uspona gospodarskih blokova kao što je Asocijacija zemalja jugoistočne Azije (ASEAN), ocjenjuju u BCG-u. Energetika će biti sektor koji će biti pod najvećim utjecajem kočenja globalne trgovinske razmjene. Procjenjuje se kako će EU od 2023. do 2031. povećati uvoz energije iz SAD-a za 338 milijardi dolara te će se golema ekspanzija dogoditi i u trgovini sa zemljama ASEAN-a, Afrikom, Bliskim istokom i Indijom. One će povećati trgovinu za više od jednog bilijuna dolara (tisuću milijardi) od 2023. do 2031. Tomislav Čorak, partner u
BCG-u, kaže kako će sljedećih desetak godina globalna trgovinska razmjena, najviše pod utjecajem geopolitičkih silnica, postati u većoj mjeri regionalizirana.
- Na sreću, Hrvatska je dobro pozicionirana da se okoristi tim promjenama, što je rezultat naše brze integracije u tržište EU i eurozonu. Članstvo u EU omogućava nam da trgujemo pod jednakim uvjetima kao i ostalih 26 članica, koje već predstavljaju više od 70% hrvatske vanjskotrgovinske razmjene. Problematično je što veći dio te razmjene otpada na uvoz niže vrijednih roba i usluga što nas ne čini konkurentnima. Nakon uvođenja eura, za Hrvatsku je nestao valutni rizik u vanjskotrgovinskoj razmjeni s članicama EU, što nam otvara prilike za privlačenje izravnih stranih ulaganja nužnih za transformaciju ekonomije i razvoj djelatnosti s višom dodanom vrijednošću. No, tu ćemo se natjecati sa Slovačkom i Slovenijom, koje su globalne kompanije već identificirale kao zemlje u kojima mogu diverzificirati svoje nabavne lance. Tako globalne kompanije smanjuju ovisnost o Kini, dok u istodobno grade proizvodne kapacitete za tržište EU - objašnjava Čorak.
U tom kontekstu, Hrvatskoj se otvaraju značajne prilike za razvoj u proizvodnji strojeva i opreme te ICT-u. No, to će zahtijevati značajna ulaganja u infrastrukturu te stručna znanja i vještine, za što nam je dostupan novac iz EU fondova.