Raste šverc ilegalnim pesticidima, u Hrvatskoj ih najviše iz BiH i Srbije?
Samo u prvih sedam mjeseci 2022. u nas je zaplijenjeno 4420 l i 157 kg ilegalnih i krivotvorenih sredstava za zaštitu bilja te izrečene novčane kazne od 3,1 milijun kuna
Ilegalna trgovina i krivotvorenje pesticida u porastu su u Europi, osobito na njezinu jugu i u crnomorskoj regiji, upozorio je ovih dana Europol. Četveromjesečna akcija Srebrna sjekira, koju je ta agencija europske kriminalističke policije provela u suradnji s EUIPO-om, OLAF-om, DG SANTE-om,
CropLife Europe i CropLife Internationalom u 25 članica EU, među kojima je i Hrvatska, te u šest trećih zemalja: Brazilu, Kolumbiji, Ukrajini, Velikoj Britaniji i SAD-u, rezultirala je, naime, s deset naloga za uhićenje te zapljenom 1150 tona ilegalnih i krivotvorenih pesticida.
Kina i dalje broj 1
Sedmu godinu zaredom (četvrtu u Hrvatskoj!) češljale su se morske i zračne luke, jedna ilegalna tvornica u Bugarskoj te druge ulazne točke za švercere, gdje se potvrdilo da je Kina i dalje broj jedan u prometu ilegalnim i krivotvorenim pesticidima, no raste i šverc iz Turske. Sve se više plijene manje pošiljke (do 10 litara/ kilograma), koje je lakše švercati pa se nadzirala i online prodaja. Sve više zapljena proizvodne opreme i sirovina upozorava na porast krivotvorenja unutar EU. Krivotvoritelji uvoze gotovo završene proizvode za zaštitu bilja u kontejnerima koji podsjećaju na poznate brendove i poslije ih samo prepakiraju za crno tržište ili pak uvoze ilegalne sastojke za pesticide u koje kemikalije dodaju tek u završnoj fazi proizvodnje, na lokacijama na kojima krivotvore i ambalažu. Drugi modus operandi je zloporaba sustava paralelne trgovine, koji olakšava postupke odobravanja pesticida što se prodaju unutar EU. Sve to, tvrdi se, šteti i novim zelenim ciljevima i strategiji EU Od polja do stola, kojima se upotreba i rizik od kemijskih pesticida do 2030. planiraju smanjiti za 50 posto.
Da i Hrvatska ima taj problem, potvrđuje i statistika Carinske uprave Ministarstva financija. Lani je, doznajemo, u 75 zapljena “pala” 179,1 litra i 60,48 kilograma raznih vrsta pesticida (herbicidi, insekticidi i fungicidi), a izrečene su novčane kazne u ukupnom iznosu od 927,3 tisuće kuna. U prvih sedam mjeseci ove godine bila su pak već 154 slučaja zapljena – 4420 litara, 157,69 kg i 29 tableta švercanih ili krivotvorenih pesticida te izrečene kazne za 3,1 milijun kuna.
– Najčešći počinitelji prekršaja su fizičke osobe u prekograničnom putničkom prometu. Propisane novčane kazne iznose od 10 tisuća do milijun kuna za pravnu, a za fizičku osobu i odgovornu osobu u pravnoj osobi od 3 do 100 tisuća kuna – kazali su.
Iz Udruge proizvođača i zastupnika sredstava za zaštitu bilja RH – CROCPA kažu kako su već dulje vrijeme upoznati s problemima ilegalnog unosa/uvoza i krivotvorenja sredstava za zaštitu bilja (SZB).
– Krivotvorena sredstva nisu prošla opsežna ispitivanja koja se zahtijevaju u regularnom postupku registracije i njihova je primjena ozbiljan rizik za zdravlje ljudi i za okoliš, a štete u poljoprivrednoj proizvodnji zbog primjene takvih neispitanih sredstava mogu biti jako velike. Trenutačno je jedan od većih problema ilegalan unos sredstava iz susjednih država (BiH, Republika Srbija) koje nisu članice EU i koje nemaju tako stroga pravila registracije sredstava za zaštitu bilja. Kod njih su i dalje dopuštena pojedina sredstva na osnovi djelatnih tvari zabranjenih u Europi – kaže izvršna direktorica CROCPA-e Irena Brajević, ističući kako se i nedavna događanja s pomorom pčela u Hrvatskoj povezuju s nezakonitom primjenom SZB-a. Uvoz sredstava u RH iz zemalja članica EU moguć je samo ako je za sredstvo izdana odgovarajuća dozvola. No da je trgovina nezakonitim i krivotvorenim sredstvima rastući kriminal na svjetskoj razini, potvrđuju i procjene EUIPO-a kako je na globalnoj razini oko 14% SZB-a nezakonito.
Sektor gubi 1,3 mlrd. eura
– Za sektor industrije to je gubitak od oko 1,3 milijarde eura. Stoga smatramo da bi aktivnosti sprječavanja krijumčarenja ilegalnih i krivotvorenih sredstava za zaštitu bilja trebale biti češće i pojačane – napominje Brajević.
Iz Ministarstva poljoprivrede kažu kako su oni nadležni za odobravanje sredstava za zaštitu bilja na tržištu RH, za područje održive uporabe pesticida te za provedbu Programa monitoringa formulacija sredstava za zaštitu bilja, kojim se od 2007. provjerava njihova ispravnost na osnovi odabranih aktivnih tvari na tržištu te jesu li njihova fizikalno-kemijska svojstva sukladna rješenjima o registraciji u RH. Prema dosadašnjim rezultatima Programa, udio neispravnih uzoraka u odnosu na ukupan broj analiziranih uzoraka do 2019. bio je od 0 do 36,7 posto. U pandemijskoj 2020. nije se provodio, dok prvi rezultati za 2021. govore o 10,2% nesukladnosti s rješenjem o registraciji, neodobrenoj ambalaži za tržište, koncentraciji aktivne tvari nižoj od deklarirane te odstupanju parametara gustoće i pH-vrijednosti. Posljedice su zabranjen promet, povlačenje s tržišta RH, novčane
• kazne...