Danijela Dolenec

U gradskoj upravi Zagreba postoji prevelik broj upravljačkih pozicija. Trenutačno imamo 110 pomoćnika pročelnika. To se mora mijenjati

Profesorica komparativne politike, jedna od osnivačica Možemo!, desna ruka Tomislava Tomaševića i glavno lice preustroja zagrebačke gradske uprave... Sve je to zamjenica gradonačelnika metropole Danijela Dolenec s kojom smo, osim o smanjenju broja pročelnika, razgovarali i o novom zaduženju, budućoj upravi Holdinga, Zagreb Prideu te o tome hoće li baš njezina stranka za nekoliko godina iznjedriti premijera ili premijerku.

Prijedlog reorganizacije gradske uprave spreman je za Skupštinu. Jeste li ga vi primarno radili, kao što se govorilo da hoćete, i jeste li zadovoljni njime? Očekujete li da će pročelnici koji ostaju bez ureda, a još im traju mandati, dati otkaze i, ne dogodi li se to, na koja će se radna mjesta rasporediti?

U izradi plana preustroja koordinirala sam stručnjake raznih profila kako bismo pokrenuli proces koji ima niz etapa, a čiji je krajnji cilj imati učinkovitiju i kvalitetniju gradsku upravu. U tom smislu odluka o novom ustrojstvu gradske uprave predstavlja prvi i važan iskorak koji će omogućiti učinkovitije upravljanje i bolju koordinaciju gradskih tijela. Nakon što stupi na snagu, u sljedećim koracima mijenjat ćemo unutarnje ustrojstvo gradskih ureda s obzirom na to da u sadašnjoj upravi postoje velike razlike u tome kako su uredi ustrojeni, a i prevelik je broj upravljačkih pozicija. Da navedem primjer: trenutačno u gradskoj upravi imamo 110 pomoćnika pročelnika. U vezi s vašim pitanjem, odluka o novom ustrojstvu smanjuje broj ureda s 27 na 16, ali nam i omogućuje da za velik broj ureda raspišemo javne natječaje i u kompetitivnom procesu osnujemo svoj tim pročelnica i pročelnika. Novim ustrojstvom time većini pročelnika prestaju mandati, a ne samo onima čiji se uredi pripajaju. Što se tiče dosadašnjih pročelnika, njih raspoređujemo na druga radna mjesta u upravi ili odlaze iz uprave na nove poslove.

Na Skupštini je i odluka o zaduženju od 400 milijuna kuna, koju je oporba već komentirala kao nepotrebnu. Treba li Zagrebu još jedan dug?

Stranke oporbe su u kampanji i same često kritizirale opterećene financije Grada tako da smatram da su dobro upoznate s financijskom slikom Grada koju smo zatekli. Klupski kredit od 400 milijuna kuna predstavlja kratkoročno zaduženje koje je potrebno kako bismo premostili jaz između različite dinamike priljeva prihoda i dospijeća obveza. Potres je izazvao dodatne znatne troškove na rashodnoj strani: sanacije prometne infrastrukture, sanacije oštećenja na zgradama javne namjene, uklanjanje otpada i tako dalje. A podsjećam i da sredstva iz Fonda solidarnosti još nisu povučena, pa će se iznos kredita koristiti za podmirivanje kratkoročnih obveza i dugova dobavljačima.

Pretprošli tjedan u akciji USKOK-a i MUP-a uhićeni su i neki od zaposlenika Grada. Sam gradonačelnik Tomislav Tomašević rekao je da vjeruje kako će toga biti još. Što vi mislite? Nedostaju li Gradu zaposlenici koji su u pritvoru, primjerice, pročelnica Stručne službe gradonačelnika Andrea Šulentić?

Naš je cilj raskrstiti sa svime što

predstavlja loše nasljeđe bivše uprave i koruptivni model upravljanja gradom koji se odvijao na štetu svih građana Zagreba. Prvim koracima koje poduzimamo, a među kojima je i ovaj prijedlog restrukturiranja gradske uprave, stvaramo temelje za odgovoran Grad kojim se upravlja transparentno pa u tom smislu pozdravljamo sve aktivnosti koje nam u tome pomažu. Više smo puta već naglasili da ćemo potpuno surađivati s istražnim tijelima. Što se tiče daljnjih uhićenja, nemam tu informaciju, a što se tiče poslova ureda Stručne službe gradonačelnika, preuzeli su ih drugi zaposlenici ureda, odnosno aktualna zamjenica.

Sutra je zadnji dan prijave na natječaj za upravu Holdinga. Kakve ljude očekujete, odnosno kakve bi stručnjake nova uprava trebala imati?

Holding je izuzetno važno gradsko poduzeće koje pred sobom ima velik zadatak unapređenja poslovanja i podizanja kvalitete usluga za građane, tako da u upravi svakako želimo vidjeti ljude koji su motivirani i spremni profesionalno se posvetiti ostvarenju tih ciljeva. Nama ljudi svaki dan govore kako nam žele puno sreće, ali da nam ne bi bili u koži – a u upravi Holdinga upravo želimo ljude poput nas, koji su se spremni uhvatiti u koštac s velikim izazovima jer im je stalo da Zagreb ostvari svoje potencijale. Specifično vezano za natječaj, posebno smo istaknuli potrebu za upravljačkim iskustvima u području financija, restrukturiranja, komunalnih usluga i IT sektoru. Namjera nam je ekipirati upravu tako da kao kolektivno tijelo imaju sva potrebna znanja da znatno unaprijede poslovanje Holdinga.

Dokad će trajati privremeno obustavljanje javnih natječaja i u kojoj je uopće fazi revizija stanja u gradskoj upravi?

Postupci javne nabave koji su bitni za funkcioniranje grada i koji su vezani za obveze na europskim projektima i sada se odvijaju. Ostalo smo privremeno obustavili kako bismo stvorili prostor za analize ušteda u ovoj proračunskoj godini. Te su analize već dosta uznapredovale, a koriste nam za pripremu rebalansa koji planiramo staviti na glasanje Gradskoj skupštini u rujnu.

Na Zagreb Prideu proteklog tjedna prvi su se put, nakon deset godina, dogodili i napadi. Mislite li da Nikola Grmoja i Božo Petrov iz Mosta, odnosno njihova retorika imaju s tim veze? Je li Zagreb tolerantan grad?

Osobno, nažalost, ove godine nisam mogla sudjelovati u Povorci ponosa, no mnogi su naši istaknuti članovi i članice, kao i svake godine, bili tamo i iskazali našu podršku. Činjenica da je gradonačelnik Zagreba bio prisutan, smatram povijesnim iskorakom, a naš stav o toj temi je poznat; želimo da Zagreb bude otvoren grad u kojem će se svi osjećati sigurno bez obzira na seksualnu orijentaciju, boju kože, vjeru ili bilo koje drugo obilježje. Najoštrije smo osudili napade koji su se dogodili tijekom i nakon Povorke, a koji su na žalost sasvim izvjesno potaknuti huškačkom retorikom koja se intenzivirala tijekom kampanje za lokalne izbore, ali i nedavnim izjavama zastupnika Mosta.

S gradonačelnikom ste 2017. osnovali Zagreb je naš! i otad surađujete blisko. Posvađate li se katkad, imate li slične ideje o tome kako politika treba izgledati?

Točno, od 2017. godine blisko surađujemo i naučili smo zajedno raditi u intenzivnim i stresnim situacijama, kao i dugim radnim satima. Osim što se jako dobro poznajemo, dijelimo niz karakteristika, recimo, uporni smo i temeljiti, trudimo se svakoj temi posvetiti dužnu pozornost i ne donositi ishitrene odluke. Naravno da se ne slažemo u svemu, ali kad naiđe takva tema, razgovaramo dok ne nađemo zajedničku poziciju.

Možemo! je na nacionalnoj razini prešao je 13 posto, u vijećima ste mnogih gradova; koji je krajnji cilj? Biste li za tri, sedam, jedanaest godina voljeli imati premijera/premijerku?

Već nešto više od godinu dana, otkako nas prate istraživanja javnog mnijenja na nacionalnoj razini, pokazujemo trend rasta od inicijalnih 5-6 posto do sadašnjih 13 posto. Taj trend pokazuje da se naš rast događa prema održivim stopama, da tako kažem, odnosno da podrška javnosti prati i odražava stvarno jačanje naše političke organizacije i članstva. Na ovim smo lokalnim izborima napravili odlične temelje za rast organizacije izvan Zagreba, i u idućem ćemo razdoblju biti fokusirani na rad u svim gradskim i županijskim vijećima gdje smo prisutni. Za sve dalje od toga još je prerano govoriti.

Zagreb je jedan od rijetkih gradova u kojem je protiv korone procijepljeno gotovo 50 posto ljudi. Mislite li da bi se trebalo nagradama motivirati ljude na cijepljenje? Što mislite o uvjetovanju potpora poduzetnicima važećim COVID potvrdama zaposlenika?

Moramo podignuti razine procijepljenosti jer to je preduvjet za ciljeve kojima svi težimo, a to su ponovna mogućnost slobodnog kretanja i druženja, kao i gospodarske, obrazovne, kulturne, turističke i sve druge aktivnosti. Što se tiče uvjetovanja državnih potpora obveznim cijepljenjem, čini nam se da tu ima puno nejasnoća u vezi s provođenjem, prije svega u smislu podjele odgovornosti između poslodavaca i radnika. Smatram da je puno bolje na drukčiji način ljude motivirati na cijepljenje, prije svega kampanjama javne komunikacije i edukacije građana.