U 2020. godini rekordnih 182 milijuna kuna neto dobiti
Marko Badurina, predsjednik uprave Hrvatske poštanske banke
U 30 godina poslovanja Hrvatske poštanske banke nanizalo se potresa – od političkih kreditiranja, afera sa zlatnim pipama i više nego jednog spašavanja javnim novcem, da bi 2020. udarila pandemija i konkretne magnitude. Ipak, pod lanjsku godinu (prvu cijelu od kad je na čelu) uprava Marka Badurine crtu podvlači pod rekordnih 182 milijuna kuna neto dobiti. Pomalo neobično u uvjetima povijesnog pada BDP-a i udara na ekonomiju koji je i HPB-u izbrisao dio operativne dobiti, a zbog kojeg su konkurenti u prosjeku vlasnicima isporučili prepolovljenu dobit u odnosu na godinu ranije.
– Godina 2020. će ostati obilježena kao godina koja nam je svima promijenila način na koji živimo, radimo i sudjelujemo u ekonomskom životu. Stoga sam jako ponosan na rezultat koji je tim kojem sam na čelu ostvario – kaže Marko Badurina u svom prvom intervjuu hrvatskim medijima. Rezultat objašnjava kombinacijom faktora, od racionalnog upravljanja troškovima i kapitalom do – poboljšane kvalitete kreditnog portfelja.
Kako su se Covid 19 i štete od potresa odrazili na poslovanje?
Pandemija Covida 19 imala je razorne učinke na gospodarstvo u cjelini. Pad BDP-a za 8,4% u 2020. najveći je od Domovinskog rata, čak i veći nego 2009. U tim uvjetima pad operativne dobiti bio je neizbježan, što se kod nas reflektiralo u 10-postotnom padu operativne dobiti, primarno zbog nižih prihoda uslijed prestanka obračuna dijela naknada za klijente tijekom trajanja proljetnog zaključavanja gospodarstva, slabije turističke sezone i generalnog pada gospodarskih aktivnosti. Ipak, razina troškova je, unatoč racionalizaciji poslovanja, ostala gotovo nepromijenjena zbog dodatnih troškova uzrokovanih efektima pandemije, razornog potresa u Zagrebu u ožujku 2020. i osiguranja uvjeta za model udaljenog rada, odnosno rada od kuće.
Kako ste stajali u odnosu na konkurenciju po pitanju štednje, kredita građanima i tvrtkama u odnosu na tržište?
Moram pohvaliti svoje vrijedne kolegice i kolege koji su i u takvim izvanrednim i teškim uvjetima ostvarili rezultat zbog kojeg je banka u gotovo svim relevantnim kategorijama bilance ostvarila rast tržišnog udjela. U skladu s tim, tržišni udio u kreditima porastao je za 0,2 p.p. na 5,8%, pri čemu se izdvajaju krediti stanovništvu s višestruko bržim rastom volumena od sektorskog prosjeka (HPB 10,3%, sektor 2,3%), gdje smo uspješno participirali u APN programu s volumenom od 725 milijuna kuna subvencioniranog stambenog kreditiranja za 1080 klijenata. Uz ostvaren natprosječan tržišni rast, zadovoljan sam i strukturom novih izloženosti u pogledu dobne strukture klijenata fizičkih osoba, kao i strukture izloženosti u pogledu konzumacije kapitala. Nasuprot tome, udio u depozitima spustio se ukupno za 0,4 p.p. nastavno na mjere usmjerene na eliminaciju viškova likvidnosti, zbog čega je ujedno i smanjen udio u depozitima stanovništva na 5,3 posto.
Koliko je plasmana banke najviše bilo pod moratorijima, a koliko je trenutno?
HPB je od početka pandemije iskazao predanost ublažavanju posljedica krize koju je ona izazvala odobravanjem 2500 pojedinačnih mjera potpore za pogođene klijente, u skladu sa supervizorskim smjernicama
Hrvatske narodne banke i Europskog nadzornog tijela za bankarstvo. Tako je u 2020. odobreno i 340 moratorija za poslovne subjekte, što se odnosi na 1,914 milijuna kuna izloženosti, odnosno 22,6% nedospjelih bruto kredita gospodarstvu. U strukturi tih moratorija izdvajaju se sektori građevinarstva, na koje se odnosi trećina volumena odobrenih moratorija, i turizam, na koji se odnosi četvrtina. Kod kredita stanovništvu odobreni moratoriji bili su bitno manji te su iznosili 397 milijuna kuna, što predstavlja 5,1% bruto kredita tom segmentu.
Kako vidite strategiju do kraja 2021.? Optimizacije su neminovne, no mogu li si banke priuštiti usporavanje ulaganja, posebno u digitalizaciju?
Prije svega, u 2021. očekujem još veći tržišni rast. Cilj nam je podržati napore Vlade RH u realizaciji plana oporavka, otpornosti i obnove. Usporedno s tim, nastavit ćemo provoditi optimizaciju, ali razvoj ljudi će nam i dalje biti prioritet. Bez ulaganja u ljudski kapital banka neće moći trčati brže od drugih na ovom vrlo kompetitivnom tržištu, a to je ujedno i preduvjet za provedbu digitalizacije koja je svakako najbitniji aspekt optimizacije i nešto što klijenti očekuju.
Banci je ovo 30. godina poslovanja. Kako vidite budućnost HPB-a?
Kao čovjek i menadžer uvijek sam okrenut budućnosti koja je puna mogućnosti i veliki izazov za bankarsku industriju u cjelini. HPB ima snagu i ambiciju pozicionirati se kao tržišni igrač koji želi biti najbolji za svoje klijente, zajednicu i dioničare, bazirano na društveno i okolišno odgovornom poslovanju. Navedeno nam je posebno bitno, što se očituje u našoj misiji stvaranja uvjeta za bolji život u Hrvatskoj, a po čemu smo jedinstveni među financijskim institucijama u Hrvatskoj. Na nama je da osiguramo odgovarajuću podršku svim programima nacionalne razvojne strategije te apsorpciji sredstava iz višegodišnjih financijskih okvira za koje se izborila Vlada. Stoga u periodu nakon Covida HPB vidim kao banku sa značajnim tržišnim udjelom koja se agilnošću, tehnologijama i prilagođenošću tržištu pozicionirala među lidere. Uvjeren sam kako možemo pratiti globalne trendove u pogledu naprednih tehnologija te biti banka
• za 21. stoljeće.
U razdoblju nakon korona krize HPB vidim među liderima sa značajnim tržišnim udjelom