Migranti vole osvijetljeni prijelaz Maljevac
Jedan je od glavnih problema što se migrante smješta u kampove u neposrednoj blizini granične crte i dovodi ih se pred ključni izazov jer im odande ne treba puno da dođu do same točke gdje mogu pokušati prijeći državnu granicu
Relaksiranjem mjera u BiH, koje su bile poduzete zbog pandemije koronavirusa, ponovno se pojačao pritisak migranata na hrvatsku granicu. U samo nekoliko dana više od 250 migranata policija BiH uhitila je blizu granice s Hrvatskom te ih vratila u kampove. Iako je koronavirus na neko vrijeme zaustavio masovne pokušaje ilegalnog prelaska državne granice, to je kratko trajalo jer svi migranti, a procjenjuje se da ih je u BiH oko 10 tisuća, i dalje vide samo jedan cilj, život u zemljama Europske unije. Premda je migrantima od proglašenja pandemije bilo zabranjeno kretanje izvan kampova, ipak su u manjim skupinama uspijevali izaći i pokušavali se domoći Europe. Da je izvjesno da će ponovno krenuti novi val dokazuje i činjenica da je na nedavnom sastanku u Ptuju predsjednika Hrvatske i Slovenije, Zorana Milanovića i Boruta Pahora, glavna tema bila upravo sprečavanje migranata u ilegalnom prelasku granice. Koliko je Hrvatska, koja se priprema za ulazak u Schengen, spremna čuvati europske granice provjerili smo u obilasku hrvatske granice s BiH kod graničnog prijelaza Maljevac.
Da bi prešli granicu, migranti se koriste svim mogućim sredstvima i načinima, od krijumčara ljudi i lokalnih vodiča do međusobnog usmjeravanja preko društvenih mreža. Granična policija u Cetingradu, s kojom smo obišli granicu, kaže da ne pamti više dana, a ni noći, da ih nisu uhvatili te da ih ne sprečavaju ni snijeg, kiša ili vjetar.
Glinu je lako prijeći
Granična policija u Cetingradu drži čak 55 kilometara granice s BiH, radi 24 sata dnevno, koristi svu raspoloživu tehniku, termovizijske kamere, dronove i helikoptere. Na potezu od Maljevca do prijelaza Gejkovac u dužini od 10 kilometara nećete proći ni par metara a da na cesti, u grmu ili
Razumijem njihovu frustriranost. Kada nekoga deset puta spriječite u prelasku granice, ne možete od njega očekivati da vas hvali. I ne preostaje mu ništa drugo nego da vas na razne načine pokuša diskreditirati
na brdu ne uočite naše policajce koji su stalno u pogonu. Migranti pokušavaju prijeći granicu i noću i danju. Misle da je noću lakše, no detektiraju ih dronovima i termovizijskim kamerama. Danju su tu kamere za dnevno praćenje, dalekozori i ophodnje, a cetingradska policija usavršila je i staru, ali učinkovitu metodu dojavljivanja među lokalnim stanovništvom. Kako su nam rekli, naši policajci na ovom dijelu granice imaju gotovo idealne uvjete za opservaciju. Koriste nekoliko čeka na vrhovima brda s kojih puca pogled na livade i rijeku/potok Glinu koji je i prirodna granica između dviju zemalja. Trenutačno je Glinu lako prijeći jer dolaskom lijepog vremena presušuje, pa joj dubina varira od pola do dva i pol metra. Upravo je to izazov policajcima jer s bosanske strane migranti lakše stupaju na hrvatsko tlo. Na prijelazima Gejkovac i Pašin Potok, koji su bili lako prohodni za migrante, sada je postavljena pomična fizička barijera kao i na graničnom prijelazu Maljevac. Da bi došli do prijelaza Gejkovac, migrantima iz Velike Kladuše, s nove lokacije na kojoj su smješteni, treba 15 minuta hoda zbog čega je ondje bio najveći pritisak. Kako su nam rekli policajci na terenu, kad migranti stignu u Hrvatsku, brže kreću dalje, no još brže padaju u ruke našima, a granična policija već ima šifre zavoja i lokacija na kojima prelaze migranti. Migrantima je na ovom dijelu lakše snalaženje jer granični prijelaz Maljevac intenzivno svijetli pa im je orijentir noću, a ima i onih s kojima se već dobro znaju jer su bezbroj puta pokušali prijeći granicu i svaki su put uhvaćeni i vraćeni. Uočili smo da se migranti koji su na bosanskoj strani s našom policijom svakodnevno gledaju oči u oči i igraju mačke i miša. Migranti znaju dugo sjediti uz logorsku vatru i gledati naše policajce te čekati trenutak njihove nepažnje ili mogućeg opuštanja kako bi pokušali prijeći granicu ne znajući da hrvatski policajci granicu pokrivaju termovizijskim kamerama koje uoče svako kretanje čovjeka ili životinje.
Pod okriljem noći
Za vrijeme našeg obilaska granice s policajcima, mnogi migranti skrivali su se u plastenicima i hangarima bivšeg prehrambenog poduzeća Agrokomerca. Međutim, policajci prate svaki njihov pokret i sprečavaju ih u ilegalnom prelasku granice čim joj se približe. Ako su za sada zbog koronavirusa zatvorene granice Turske i Grčke te nema novog priljeva migranata tzv. balkanskom rutom do BiH, hrvatska policija se ne može opustiti jer se u BiH nalazi više od 10 tisuća migranata. Hrvatskoj graničnoj policiji dodatni je izazov i novi prihvatni centar za ilegalne migrante u BiH, uspostavljen u blizini Bihaća, koji može prihvatiti do tisuću osoba, a ima i kapacitete potrebne za izolaciju zaraženih koronavirusom te se nalazi u napuštenom selu Lipa, 25 kilometara od grada u smjeru Bosanskog Petrovca. Osim lokalnih vlasti, uspostavu novog prihvatnog centra financirala je i Europska unija te Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID). Iz međunarodnih izvora osigurana je financijska potpora za uspostavu izolacijskog dijela kampa u kojem će migranti i izbjeglice, koji su prethodno bili bez medicinske skrbi, imati mogućnost liječničkog pregleda. Pomoćnik načelnika PP Cetingrad za graničnu policiju Ivo Bencetić, koji je bio s nama u obilasku, objašnjavao nam je kuda se točno krećemo i kakvo je stanje na tom području.
– Prošli smo prvi granični sektor u nadležnosti granične policije Cetingrad. Išli smo prema granici Sisačko-moslavačke županije, ondje je mjesto Gejkovac i to je završna točka nadležnosti PGP-a. Prošli smo mjesta Pašin Potok, Buhaču i Maljevac, sve do samoga Gejkovca. Prirodnu granicu čini i rijeka Glina u dužini od osam kilometara. Tu je i zelena granica koja praktički ide uz samu cestovnu komunikaciju nekoliko metara i to je onaj potok, koji mi zovemo Graba, koji je problematična granična crta. Kao što ste i uživo vidjeli, nema nikakve barijere koja bi sprečavala ilegalni prelazak granice – govori Bencetić ističući kako pritisak migranata na granicu ne prestaje ni za vrijeme pandemije koronavirusa.
– Bio je samo manjeg intenziteta. Popuštanjem mjera u Republici Hrvatskoj i u BIH, pritisak se ponovno pojačao. Oni tom balkanskom rutom dolaze do Velike Kladuše, koja je neposredno u našoj blizini, odnosno uz područje naše nadležnosti. Imamo moderne termovizijske kamere koje i noću detektiraju pokušaje ilegalnih prelazaka granice. U danjoj smjeni većinom koristimo dalekozore. Imamo i dnevno-noćne kamere sa senzorom pokreta koje su postavljene uzduž granične crte. Na kraju krajeva, raspoređene su i brojne policijske snage na samoj graničnoj crti i neposredno provode zaštitu i nadzor državne granice. Broj i količina raspoloživih snaga i tehničke opreme u dovoljnom je broju da možemo odoljeti svim pritiscima. Uvijek pratimo stanje i u BiH i, sukladno tome, planiramo službu. Pratimo same rute kretanja, dominantne točke koje pokrivamo. Radi se svakodnevna analiza rizika i, sukladno tome, planira služba i postavljaju se ljudi i operativna tehnika – naglašava Bencetić, ističući kao jedan od glavnih problema to što se migrante smješta u kampove u neposrednoj blizini granične crte i, na neki način, dovodi ih se pred sam čin i ne treba im puno ni dugo da dođu do točke gdje mogu pokušati prijeći državnu granicu.
– To je ono što mi svakodnevno i aktivno pratimo i što nam utječe na planiranje službe i postavljanje operativnih snaga i tehnike. Dosad smo uspješno odgovorili na sve izazove vezane za ilegalni prelazak granice. Optužbe migranata na račun postupanja hrvatske policije zadnjih su dana u pojedinim medijima opet aktualne, čak nas optužuju da im crtamo različito znakovlje na glavama, a sve to nema veze s istinom i potpuno je apsurdno. Razumijem njihovu ogorčenost štoi ih sprečavamo u namjeri prelaska granice. Znaju se i sami ozlijediti pa to pokušavaju pripisati našoj policiji. Profesionalno radimo svoj posao, poštujući sve zakone, a prema migrantima odnosimo se humano. Mi samo radimo svoj posao i sprečavamo ilegalan ulazak na teritorij Hrvatske što nam je primarni cilj – govori Bencetić tvrdeći kako ih na različite načine i migranti i krijumčari pokušavaju diskreditirati jer jako dobro rade svoj posao, odnosno štite granicu. – Razumijem njihovu frustriranost. Kada nekoga deset puta spriječite u prelasku granice, ne možete od njega očekivati da vas hvali. I ne preostaje mu ništa drugo nego da vas pokuša na razne načine diskreditirati. Što je najgore, sve su te optužbe anonimne i bez ikakvih provjerljivih činjenica. Takve neistinite optužbe neće nas obeshrabriti te ćemo i dalje revno raditi svoj posao. Ignoriramo ih i fokusiramo se na naše zadaće. Vjerujem da se sjećate slučaja sa Sirijcem koji je lažno prijavio da smo ga odvojili od kćeri, nakon čega je hrvatska policija bila izložena neviđenoj hajci i napadima. No na kraju se ispostavilo da je cijelu priču izmislio te je radi toga i kazneno prijavljen. Nikada nije putovao s kćeri jer je ona ostala u Libanonu. Sjećate se, bili smo proglašeni nasilnicima, nehumanima, bešćutnima... Nikada nismo dobili ispriku od svih onih koji su nas tada optuživali za nehumanost i omalovažavali nas kao policajce i ljude. Mi smo tu isključivo da čuvamo granicu Hrvatske i Europske unije, i to ćemo i dalje činiti bez obzira na sve pritiske i napade – naglasio je pomoćnik načelnika PP Cetingrad za graničnu policiju Ivo Bencetić.
Nema sumnje da Hrvatska i zemlje članice Europske unije ulažu veliku nadu u novog bosanskohercegovačkog ministra sigurnosti Fahrudina Radončića koji je stupio na funkciju 2019. godine i koji, za razliku od bivšeg ministra sigurnosti Dragana Mektića, migrante smatra sigurnosnom prijetnjom najavivši mjere koje će biti poduzete prema njima. I to, kako je izjavio, u pokušaju deportacije ilegalnih ekonomskih migranata iz BiH u zemlje njihova porijekla, zaprijetivši da će oni migranti koji se odbiju identificirati nadležnima, biti pritvoreni. Radončić je rekao da treba očekivati oko 100 tisuća migranata iz Grčke koji će krenuti preko BiH u Hrvatsku. Upozoravajući na taj problem, ministar Radončić rekao je da migranti ostaju godinama, a ne mjesec ili dva, te da je to velika sigurnosna prijetnja ne samo za BiH, nego i za EU.
Ključ je u Bruxellesu
– U Grčkoj je stotinjak tisuća migranata koji će preko BiH krenuti prema Hrvatskoj. Znate i sami da o tome imamo različita mišljenja. Ja zagovaram vrlo energičan pristup, njihovo obeshrabrivanje, zaustavljanje i legalno deportiranje. Neki drugi u BiH misle da trebamo šutjeti i graditi nove kampove. Neću dopustiti da se u Sarajevu podigne novi kamp za još 3000 ljudi, već imamo 3000 ilegalnih migranata. Cijela Srbija ima 6000 migranata koje hoće prihvatiti. Ne možemo dopustiti da nam 10.000 ili 30.000 migranata dođe u područje gdje žive samo Bošnjaci – kazao je Radončić za medije BiH.
– Ključ je u Bruxellesu. Ne mogu migranti ući u Grčku i iz nje izići, a da nam EU onda drži lekcije kako se mi prema njima trebamo ponašati, a Europska unija ih je pustila. Migranti su globalni problem. Nećemo dopustiti da BiH bude plato za migrante, gdje će određene zemlje preko humanitarnih organizacija izabirati najkvalitetnije kadrove, zidare, tesare... i ilegalno ih uvoditi u zemlje, a najgori dio te populacije ostavljati u BiH – odlučan je ministar sigurnosti BiH Fahrudin Radončić. Ponašanje policije BiH, koja je s granice vratila brojne migrante, dokaz je da ministar Radončić misli ozbiljno, za razliku od svog prethodnika Dragana Mektića za čijeg je mandata policija samo pasivno gledala ilegalan prelazak migranata iz BiH u Hrvatsku.
Migranti znaju dugo sjediti uz logorsku vatru i gledati naše policajce te čekati trenutak njihove nepažnje ili mogućeg opuštanja kako bi ušli u Hrvatsku
Popuštanjem mjera u Hrvatskoj i BiH migrantski se pritisak pojačao. Balkanskom su rutom ponovno došli do Velike Kladuše...