Presuda protiv bolničkih šefova
U Osijeku nemaju dovoljno liječnika, a kažnjeni su za prekovremene sate
Krivi su – glasi presuda Prekršajnog suda u Osijeku protiv osmero bolničkih šefova odsjeka, odjela, zavoda i klinika kao odgovornih osoba te KBC-a Osijek kao pravne osobe jer su zaposleni na tim odjelima, uglavnom liječnici, previše radili prekovremeno. Prijavu je podnijela inspekcija rada zbog velikog broja zaposlenih koji su prekovremeno radili više od 180 sati u godini, koliko je Zakonom o radu dopušteno.
Prekršaj kao manje zlo
Krivi su Vlasta Buljubašić, voditeljica Odsjeka za administrativne poslove, prof. Ivan Požgain, predstojnik Klinike za psihijatriju, doc. Zoran Zelić, pročelnik Zavoda za ortopediju, doc. Anmeni drijana Muller, predstojnica Klinike za ginekologiju, prof. Branko Dmitrović, pročelnik Kliničkog zavoda za patologiju i sudsku medicinu, prof. Katarina Dodig-Ćurković, pročelnica Zavoda za psihološku medicinu, dječju i adolescentnu psihijatriju, prof. Marina Samardžija, predstojnica Odjela za transfuzijsku medicinu i Ana Brežnij iz odjela za uslužne djelatnosti. Presuda je donesena krajem prošle godine, a Večernji je dobio njen preslik.
Na odjelima je velik broj doktora radio po 500, 600 i više od 700 sati prekovremeno tijekom 2017. godine.
Psihijatrica Vesna Pereković odradila je 719 prekovremenih, ortoped Borna Wertheimer 488, ginekologinja Arlenka Lovrić-Pavošević 608, ginekolog Zoran Petrović 542 sata prekovremenog rada... To su samo neki koje smo naveli nasumce, a riječ je o desecima doktora i tisućama sati. Bolnica je u svoju obranu iznijela daje kao ustanova u javno zdravstvenoj mreži obvezna neprekidno pružati zdravstvenu zaštitu bilo u smjenama, pomakom radnog vremena, u dežurstvu ili pripravnosti i da zbog nedostatka liječnika taj kontinuitet nije moguće drugačije održati. Organizaciju posla uz prekovre
BOLNICI KAZNE 8000 KN, ŠEFOVIMA ZAVODA I KLINIKA PO 200 KN SUDSKIH TROŠKOVA
rad smatraju postupanjem u krajnjoj nuždi jer otklanja mogućnost smrti pacijenta i ugrožavanja zdravlja pa je taj prekršaj, smatraju, manje zlo. Podsjećaju i na zabranu zapošljavanja iz 2016. godine. Prema presudi, KBC je morao platiti novčanu kaznu od 8000 kuna, šefica administrativnog odsjeka 400 kuna (jer je sud procijenio da su se ti poslovi mogli obaviti bez toliko prekovremenog rada), a šefovima zavoda i klinika dosuđeno je da plate po 200 kuna kao naknadu troškova prekršajnog postupka.
Tako je i u drugim bolnicama
Osječki primjer nije usamljen slučaj, već je to redovno stanje u našim bolnicama jer bolnička zdravstvena zaštita dostupna građanima 24 sata na dan počiva na prekovremenom radu liječnika. To znači da bi inspekcija rada mogla svaki dan u bolnice, a sudovi bi mogli isto tako stalno kažnjavati voditelje odjela.
– Rad u KBC-u Osijek, kao i u svim drugim zdravstvenim ustanovama, nemoguće je organizirati bez prekovremenih sati s obzirom na broj zaposlenih zdravstvenih radnika i opseg posla – rekli su nam u ravnateljstvu osječkog KBC-a.
Prof. Katarina Dodig-Ćurković, pročelnica Zavoda za psihološku medicinu, dječju i adolescentnu psihijatriju i liječnica iznimno deficitarne specijalnosti – u hrvatskoj je 40-ak stručnjaka za dječju psihijatriju – i sama je morala platiti troškove prekršajnog postupka. – Bez golema broja prekovremenih sati ne možemo raditi jer nas nema dovoljno. Trenutačno je pet liječnika na našem Zavodu, dvije su liječnice na rodiljskom, i nas pet pokrivamo stacionar, dnevnu bolnicu s 30-ak pacijenata na dan, dvije ambulante i hitnu, 24 sata svakoga dana. U proteklih osam dana radila sam četiri puta po 24 sata dežurstva. Kad bismo radili striktno prema zakonskom broju sati, posao bi se mogao organizirati za samo dva dana u tjednu. Ostalih pet nemoguće je, a istovremeno mogućnost pružanja zdravstvene zaštite ne smije stati. Posve slično je drugdje. Treba li kirurg reći da je odradio dopušteni broj sati kad pacijent mora na hitnu operaciju? – kazala nam je prof. Katarina Dodig-Ćurković.