Kraj Salvinijeve politike – migranti će se iskrcati u Italiji
ZEMLJE EU PREUZET ĆE DIO UNESREĆENIH S BRODA ‘OCEAN VIKING’
ARAMCO JE OBJAVIO DA JE U 2018. GODINI ZABILJEŽIO PROFIT OD ČAK 111 MILIJARDI DOLARA
Jemenski pobunjenici Hutiji dronovima su napali dva postrojenja saudijske naftne kompanije Aramco, što je izazvalo velike eksplozije i požar. Iako je Saudijska Arabija do sada uvijek demantirala napade Hutija na naftna postrojenja, ovog je puta napad bio toliko ubitačan da se eksplozije, veliki požar i dim koji su se vidjeli nisu mogli demantirati. Hutiji su također napadali pogađajući iz drona naftno polje Šajbah prošli mjesec te dvije naftne crpne postaje u svibnju. Oba napada izazvala su požar, no proizvodnja nije prekinuta, a Saudijska Arabija demantirala je to unatoč tome što su Hutiji objavili snimku.
Nacionalizirana 1979.
Međutim, ovaj put iz ministarstva unutarnjih poslova Saudijske Arabije potvrdili su napade i rekli su da se jedan napad dogodio u pokrajini Abqaiq, 60 kilometara jugozapadno od Dahrana u saudijskoj Istočnoj pokrajini, u kojoj se nalazi najveća svjetska rafinerija nafte, a drugi u pokrajini Khurais, 150 kilometara sjeveroistočno od Rijada, u kojoj je drugo po veličini naftno polje u zemlji. Ovo je samo jedan u nizu napada jemenskih Hutija na saudijska naftna postrojenja i zračne luke u posljednjih nekoliko mjeseci.
Naime, Hutiji su najavili da će za sve zločine koje Saudijska Arabija, koja je na čelu arapske koalicije, čini u Jemenu uzvratiti duboko na teritoriju Saudijske Arabije i poremetiti njihov svakodnevni život i ugroziti gospodarstvo. U posljednje vrijeme Hutiji su pojačali napade na tu zemlju.
Akcije dronova događaju se u vrijeme napetosti koje su porasle u regiji nakon napada u lipnju i srpnju na naftne tankere u zaljevskim vodama za koje su Rijad i Washington optužili Iransku revolucionarnu gardu koja je pak sve demantirala. Pobunjenička skupina Hutiji, podržana od Irana, često izvodi sofisticirane napade dronovima i dalekometnim balističkim raketama. Najprije su gađali pogranične gradove, potom naftovode, zatim naftna postrojenja, a sada su pogodili samo srce Aramcova sustava za preradu sirove nafte. Riječ je o postrojenju od ključne važnosti za preradu sirove nafte kako bi se mogla izvoziti.
Hutiji su ove mete gađali ciljano da bi, osim nanošenja štete Saudijcima, poremetili i cijene nafte na svjetskom tržištu zbog sankcija Italija je dopustila brodu “Ocean Viking” nevladinih organizacija (NGO) SOS Mediterranea i Liječnici bez granica, s 82 spašena migranta u Sredozemlju, da uplovi u luku na otoku Lampedusi. Migranti s broda bit će raspoređeni po europskim državama, objavio je Dario Franceschini, predstavnik Demokratske stranke (PD) i ministar kulture u novoj vladi Giuseppea Contea, te naglasio da je to konac propagande koju je “na koži očajnika” vodio čelnik Lige i bivši ministar unutarnjih poslova Matteo Salvini. Dakako da je Salvini odmah odgovorio: “Evo, otvorili su luke…”.
Da se Salvini stvarno služio propagandom zatvorenih luka za brodove NGO-a, pokazuju podaci talijanskog ministarstva unutarnjih poslova kojem je donedavno koje je Trump uveo Iranu oko prodaje nafte. S obzirom na to da Armaco nije obična kompanija, već je krunski dragulj Saudijske Arabije te je pod velikim mjerama sigurnosti, sigurnosne saudijske službe spriječile su napad AlQa’ide na Abqaiq još davne 2006. godine.
Zbog vrlo velikih naftnih nalazišta u Saudijskoj Arabiji Aramco proizvodi oko deset posto sirove nafte u svijetu. Ta tvrtka u državnom bio na čelu. Od početka 2019. do 3. rujna u Italiju su se iskrcala ukupno 5253 migranta, od kojih je njih samo 947 stiglo brodovima nevladinih organizacija. Ukupno su, bez obzira na to što je Salvini govorio o zatvorenim lukama, brodovi NGO-a ipak 26 puta ušli u talijanske luke, ali tek nakon natezanja i dozvola koje su potpisali suci, jer su se neke odluke čelnika Lige suprotstavljale međunarodnim zakonima. Ostali imigranti stigli su na tzv. fantomski način, (za Salvinija) “nevidljivim” brodovima. Premda Salvini kliče da migranti dolaze samo u Italiju, od početka godine do sada u Grčku je stiglo 34.000 izbjeglica, u Španjolsku 19.800, dakle mnogo više nego u Italiju. Europske su države, čini se, spremne zajednički se sučeliti s vlasništvu inače je nedavno dobila titulu najprofitabilnije uopće u svijetu. Objavila je prije nekoliko mjeseci rezultate poslovanja koji pokazuju kako je u 2018. tvrtka zabilježila profit od čak 111 milijardi dolara. Aramco, što je kratica za Arapsku američku naftnu kompaniju, broji oko 65 tisuća zaposlenih, a nacionaliziran je 1979. godine. Poslovanje tvrtke ograničeno je potezima i odlukama saudijske vlade, kao i kretanjima cijena nafte na svjetskom tržištu, stoga analitičari strahuju da bi učestali napadi Hutija na ta naftna postrojenja mogli dovesti do porasta cijene nafte. U 2018. godini Aramco je vladi isplatio 160 milijardi dolara na ime dividendi, poreza i naknada za koncesiju.
UAE se povukao zbog Hutija
Saudijce najviše zabrinjava kako zaustaviti napade dronovima na naftna postrojenja. Za razliku od balističkih raketa koje je Saudijska Arabija uspjela oboriti prije nego što su pogodile naftna postrojenja, dronovi su prilično male letjelice, ne odaju toplinski signal, tako da je nemoguće koristiti proturaketnu zaštitu.
Saudijci imaju veliki problem jer su napadi sve češći i sve precizniji. Ujedinjeni Arapski Emirati pak napustili su Arapsku koaliciju koja vodi rat protiv Hutija u Jemenu, da im se ne dogodi scenarij kao Saudijskoj Arabiji, zbog prijetnje Hutija da će napasti i njihova naftna postrojenja te nakon što su u lipnju napali naftni tanker Front Altair koji je ukrcao naftu u Fujairahu, luci Ujedinjenih Arapskih Emirata. izbjegličkim problemom. Čelnik Pokreta 5 zvijezda i ministar vanjskih poslova u novoj vladi Luigi Di Maio kaže da sada postoje uvjeti za preseljenje migranata u druge države, a palača Chigi, sjedište vlade, obznanila je da su Njemačka i Francuska pristale primiti svaka po 25 posto migranata s plovila “Ocean Viking” kojem je odobreno uplovljavanje na Lampedusu. Njemački ministar unutarnjih poslova Horst Seehofer izjavio je za Süddeutsche Zeitung da je Njemačka spremna prihvatiti četvrtinu migranata s plovila NGO. Razgovori o tome kako se ubuduće odnositi prema pitanjima migranata nastavljaju se, a jedan od ključnih sastanaka bit će 23. rujna na Malti kada se sastaju ministri unutarnjih poslova EU.