Hrvatski je rejting podcijenjen, potkraj ožujka vraća se na Podaci dobri, ali hrvatski rejting još nije poboljšan investicijsku CDS za petogodišnju razinu obveznicu 93 bazna boda
UVAŽITE TO ŠTO IMAMO NOVAC ZA MIROVINE
Sedam godina nakon što je spustila rejting zemlje na razinu ‘smeće’, agencija S&P prva bi ga mogla vratiti na investicijsku razinu, a domaći ekonomisti tvrde da s time kasni
Potkraj ožujka prva od tri vodeće svjetske rejtinške agencije, S&P, trebala bi objaviti reviziju hrvatskog kreditnog rejtinga, a domaći ekonomski krugovi vjeruju da će ta objava ujedno značiti i povratak rejtinga na investicijsku razinu! S&P je bio i prva agencija koja je 2012. godine rejting zemlje spustila na razinu smeće jer je procijenila da Vlada nema kontrolu nad javnim financijama i kapacitete za strukturne reforme. Hrvatska se ni sedam godina kasnije nije proslavila reformama, ali danas ipak puno bolje upravlja javnim financijama, smanjuje javni dug i ima pozitivan proračunski saldo.
Rejting korak iza tržišta
Mnogi u domaćim ekonomskim krugovima vjeruju da su rejtinške agencije stroge u ocjeni hrvatskih prilika, a njezin rejting podcijenjen.
– Hrvatska se već gotovo dvije godine nalazi u situaciji u kojoj financijska tržišta vrednuju dug na razini investicijskog rejtinga, čime su službene ocjene rejtinških agencija korak (ili čak dva) iza tržišta – napisao je za Ekonomski lab ekspert za obveznice Goran Pavlović. Rejtinške agencije trebale su, smatra Pavlović, prihvatiti činjenicu da je Hrvatska ostala rijetka tranzicijska država koja nije nacionalizirala privatnu mirovinsku štednju, zbog čega domaće javne financije uopće ne stoje tako loše u usporedbi sa susjednim zemljama. Da je provela nacionalizaciju mirovinskog sustava po mađarskom modelu (potpuno ukidanje), formalno bi
SLUŽBENA POTVRDA IZLASKA IZ SMEĆA BITNA KAKO BI SE NASTAVIO PAD KAMATNIH STOPA TRŽIŠTE SE PREMA HRVATSKOJ VEĆ PONAŠA KAO DA JE REJTING VRAĆEN NA INVESTICIJSKI
zadovoljila fiskalne Maastriške kriterije već 2016. godine (javni dug ispod 60% BDP-a), odnosno 2017. godine da je primijenila blaži, poljski model. S njim se slaže i analitičar Ekonomskog instituta Željko Lovrinčević, koji vjeruje da će na dizanje rejtinga utjecati i predaja zahtjeva za ulazak u tečajni ERM2 mehanizam, odnosno preuzimanje eura.
Snižavanje troškova
– Bez obzira na to što nas tržište po kamatnim stopama i premiji rizika već tretira kao da imamo investicijski rejting, bitno je da se to i dogodi kako bismo se izdvojili od grupe zemalja koje se percipiraju kao rizične ako stvari u europskim i svjetskim ekonomskim okvirima krenu lošije – ističe Lovrinčević.
Dizanje rejtinga utjecalo bi i na daljnje smanjenje kamatnih stopa, ali i smanjenje regulatornih troškova za bankarsku i osiguravajuću industriju. Pavlović objašnjava da pojedini institucionalni investitori ne smiju ulagati u obveznice izdavatelja koji nemaju investicijski kreditni rejting, odnosno ako smiju, kreditni limiti za zemlje pod investicijskog rejtinga su im zbog povećanog investicijskog rizika značajno niži. Potražnja za obveznicama koje nemaju investicijski rejting mnogo je slabija, što se u pravilu mora kompenzirati višim kamatnim stopama. Bankarski analitičar Zdeslav Šantić smatra da poboljšanje rejtinga neće odmah utjecati na cijenu zaduživanja jer se tržište već ponaša kao da se to dogodilo, no buduća percepcija rizika značajno će se smanjivati kako ćemo se približavati euru.
– Vjerujem da je na odluku o zadržavanju neinvesticijske razine utjecalo i stanje u Agrokoru, ali to je sad većim dijelom uklonjeno • kao rizik – zaključuje Šantić.