Predsjednica protiv ministrice Pejčinović
Umjesto da rade, oni objavljuju moju korespondenciju
PREDSJEDNICA SE ŽELI DODVORITI EKSTREMNOJ DESNICI, A PLENKOVIĆ KORISTI SVAKU PRILIKU DA UĐE U SUKOB S NJOME. JEDINI TKO TRPI SU ISTINSKI I PRAVI MIGRANTI Austrijskog kancelara Sebastiana Kurza brine mogućnost brisanja granica između izbjeglica i ekonomskih migranata te da bi se Sporazumom moglo priznati migracije kao ljudsko pravo
Miješanje izbjeglica s ekonomskim migrantima, kritiziranje graničnih režima suverenih država, kao i tendencija da se migracije priznaju kao ljudsko pravo neki su od glavnih razloga koje su citirali čelnici država koje su se povukle iz prihvaćanja Globalnog sporazuma o migrantima – tzv. Marakeške deklaracije. SAD, Mađarska i Austrija rekle su da Sporazum neće podržati, a o istom razmišljaju Češka i Italija. Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović jučer je to osipanje, odnosno nestanak globalnog konsenzusa, apostrofirala kao razlog promjene stava oko odlaska u Marrakech na svečano usvajanje tog dokumenta, kojeg “niti podržava niti ne podržava”, ali je i vrlo oštro napala MVEP kazavši kako nitko iz njezina ureda nije bio pozvan da sudjeluje u hrvatskim radnim skupinama za taj dokument. – Pitanje migracija može se riješiti globalnim dogovorom na globalnoj razini, no on ne smije izazivati prijepor među državama. Ne povodim se za SAD-om niti Austrijom ili bilo kojom državom, nego za interesima RH – komentirala je jučer predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović te ustvrdila da je to umjetno kreirano pitanje da bi se skrenula pozornost s važnih pitanja, kao što je Uljanik, ljudi koji rade i ne primaju plaću te iseljavanje mladih. Za cijelu zbrku i zbunjenost javnosti izravno je prozvala MVEP. – Ono je koordinator pregovora i nije odradilo zadaću. Uz dužno poštovanje svim vrijednim diplomatima, oni se tamo moraju malo zbrojiti – rekla je Grabar-Kitarović, koja je sukreatorica hrvatske vanjske politike.
Žestoki prijepori i kod susjeda
Iako predsjednica kaže da se ne povodi za drugim državama koje su odbile taj dokument, sve njih veže ista argumentacija, kao i isti pristup fenomenu migracija. Odbijanje prihvaćanja Sporazuma i u tim je državama izazvalo žestoke unutarnje prijepore vladajućih konzervativaca i opozicije. Austrijski kancelar Sebastian Kurz kazao je da problematičan dio u kojem se miješa zaštita izbjeglica s ekonomskim migrantima te kako su zabrinuti da bi Sporazum mogao dovesti do toga da se migracije priznaju kao ljudsko pravo. Mađarski ministar vanjskih poslova Péter Szijjártó smatra da bi Sporazum “mogao inspirirati milijune da napuste domove budući da mu je osnovna premisa ta da su migracije dobar i neizbježan fenomen”. – Kako većina članica UN-a čine zemlje iz kojih se emigrira, dokument predstavlja migracije kao fundamentalno ljudsko pravo. Smeta nam i to što tekst poziva države da svakom migrantu osiguraju sve usluge kao i svojim državljanima tijekom cijelog migracijskog postupka. Režim čuvanja granice predstavlja kao pitanje ljudskih prava, propisuje edukaciju migranata, proširuje mogućnosti tužbe protiv nacionalnih vlasti, namjerava podići prihvatne kapacitete država članica. Iako je naglašeno da nije pravno obvezujući, na kraju propisuje da svaka država mora oformiti nacionalni program s ciljem implementacije sadržaja dokumenta – kaže mađarski ministar.
No postoji i drukčije mišljenje. – Sadržaj se može svesti na jednu rečenicu – i migranti su ljudi i trebaju imati neka ljudska prava. Cijela je ideja da se razlikuju dvije kategorije ljudi s istim problemima, a to su izbjeglice i migranti, te da se definiranjem procedura legalnih migracija smanje ilegalne migracije – objašnjava bivša ministrica vanjskih poslova, Vesna Pusić iz GLAS-a. Ključno
je da se, dodaje, u sporazumu naglašava pravo država da svatko definira svoje politike, odnosno da nam se sporazumom ne može nametati ništa što bi bilo protivno našem Ustavu. Za razliku od nje, zastupnik HRAST-a Hrvoje Zekanović drži kako ga se ni pod koju cijenu ne treba potpisati.
Reputacijska šteta
– Šest-sedam zemalja koje su nam uzor ne želi potpisati, zašto bismo mi to onda radili – zanima Zekanovića. Ne čudi ga potez predsjednice jer joj je i ovdje, pojašnjava, kao i kod Istanbulske konvencije, bitnije da se svidi biračima nego da radi u interesu države. S ovim stavom o potezima predsjednice slaže se i šef SDP-a Davor Bernardić koji drži kako Kolinda Grabar-Kitarović zapravo sve radi samo da bi se svidjela biračima. Sporazum podržava i HNS, no kažu da se “ovakvim postupcima Hrvatskoj i u međunarodnoj zajednici i pred UN-om radi reputacijska šteta pa smatramo da bi bilo važno da predsjednica javnosti jasno kaže zašto je promijenila stav za 180 stupnjeva i zašto je o tome informirala huškače umjesto Vladu RH i hrvatsku javnost. U Mostu ne iznose jasan stav o samom sporazumu, već traže odgovornost Vlade i predsjednice RH i pozivaju ih da javno istupe i iznesu svoje argumente zbog kojih su za ili protiv Marakeškog sporazuma i je li istina ono što govori austrijski premijer Kurz, da se tim ugovorom brišu granice između ilegalne i legalne migracije.