Zašto se Europa zatvara za migrante
STARI KONTINENT KAO TVRĐAVA
Zamah antiimigrantskim akcijama dalo je jačanje konzervativaca i procjena da su migranti dobra tema za političku eksploataciju Italija više neće imati pognutu glavu, objavio je talijanski ministar unutarnjih poslova Matteo Salvini i zatvorio talijanske luke za brodove koji dovoze migrante spašene iz mora. Gradonačelnici Napulja, Palerma i La Spezije pak kažu da će njihove luke biti otvorene za spasilačke brodove. Brod “Aquarius” na kojem se nalazi 629 brodolomaca izbjeglica (od kojih 123 maloljetnika bez pratnje, 11 djece i 7 trudnica) plutao je na pola puta između Malte i Sicilije jer je Salvini zabranio ulazak toga broda u vlasništvu nevladine organizacije u talijanske luke. No, jučer poslijepodne španjolska vlada socijalističkog premijera Sancheza pristala je prihvatiti taj brod.
Preko tuđih leđa
Malteški premijer Joseph Muscat, s kojim je telefonski razgovarao i talijanski premijer Giuseppe Conte, ne želi dolazak brodova s izbjeglicama u tu otočnu državu. Čak je obznanio da Italija krši međunarodnu konvenciju o spašavanju ljudi u moru. Tako se preko leđa izbjeglica lome politička koplja oko toga tko je više u pravu. Jedno je istinito, odnosno da do sada u EU nije bilo suglasja oko spašavanja izbjeglica u Sredozemnom moru i Italija ih je morala zbrinjavati. Sada je objavila da više neće. Što se može očekivati u Europi, koja sada vrlo otvoreno govori da migrante jednostavno više ne želi i ponovno ojačava koncept poznat pod imenom “tvrđava Europa”, zatvorena za manje-više sve useljenike. Bilo bi krivo reći da su tek sada čelnici europskih država postali poput Viktora Orbana, koji je među prvima svoju državu zatvorio i spriječio migrante da preko Mađarske idu u zapadnu Europu. Ograničavanje ulazaka, zatvaranje granica i deportacije mnoge su države, poput Austrije, Danske i Njemačke, uvele još za velike migrantske krize 2015. Slovenija se, na primjer, žicom i panelima ogradila od Hrvatske, Austrija je uvela stroge granične kontrole prema Sloveniji i redovito ih produljuje ukidajući zapravo Schengen, na što je Ljubljana izuzetno ljutita. Novi zamah jačoj antiimigrantskoj retorici i akcijama dala su dva razloga – jačanje konzervativnih snaga u cijeloj Europi i procjena političara da su migranti dovoljno emotivna tema za političku eksploataciju i prikupljanje političkih bodova. Upra- vo su imigranti bili glavna tema izborne kampanje slovenskog SDS-a i njegova čelnika Janeza Janše. S druge strane, novi zamah antiimigrantskim mjerama dao je i novi val migranata zabilježen nedavno, dijelom i zbog toga što je granica između Turske i Grčke zbog međusobnih problema postala propusnija nego dosad.
Unosan biznis
S druge strane, krijumčarenje ljudi vrlo je profitabilan biznis. Prema podacima Europola, najmanje šest milijardi eura okreće se godišnje u tom najbrže rastućem području kriminala. U Europi se – zbog profita – kriminalci koji su se donedavno bavili švercom droge ili krađama, “prekvalificiraju” u krijumčare ljudima. Prema podacima Europola, u 2015. godini imali su podatke o 40 tisuća ljudi za koje se vjerovalo da su uključeni u krijumčarenje migranata preko EU, i Hrvatske, dalje na zapad. Krijumčarske mreže su toliko dobro uhodane, ali su međusobno i konkurencija, tako da neke od njih – kao dio paketa usluga – nude povrat novca ne uspiju li klijenta dovesti do odredišta. Lanac krijumčarenja vrlo je složen, u njemu sudjeluju i bivši migranti, ali i korumpirani policajci i diplomati. Taj lanac ne bi opstao bez iznimne logističke podrške lokalnog stanovništva, vlasnika hotela ili prenoćišta te vlasnika vozila ili plovila.
Više od 40 tisuća ljudi krijumčari migrante i na tome zaradi godišnje oko šest milijardi eura