REPORTAŽA IZ VELIKE KLADUŠE
Izbjeglice za pet tisuća eura stižu rutom za krijumčarenje droge i oružja
U prva tri mjeseca ove godine na razini Hrvatske za pokušaja nezakonitog prelaska granice zatečena je 1371 osoba, što je 72 posto više nego lani. Policija upozorava da se promijenila i struktura izbjeglica i migranata. Sada je najviše Afganistanaca, Pakistanaca, Kosovara, Turaka, Alžiraca, Libijaca i Marokanaca. Sirijaca je ovaj put jako malo
Peti puta pokušavam prijeći granicu i uvijek naletim na hrvatske policajce koji me odmah uhite i vrate na teritorij BiH”, kazao je za Večernji list Marokanac Ayoub, koji već tri mjeseca čeka čudo u Velikoj Kladuši kako bi se domogao Njemačke, koja mu je od početka bila cilj. Naime, Ayoub, koji je na putu već godinu dana, do dolaska u Veliku Kladušu potrošio je pet tisuća eura na putovanje iz Turske do BiH. – Povratka nema. Večeras ću opet probati i možda biti bolje sreće te uspjeti doći do Slovenije – optimistično govori Ayoub, s kojim smo razgovarali u parku u Velikoj Kladuši netom su ga vratili hrvatski policajci. Hrvatska je ponovno podigla stanje pripravnosti za sprečavanje ulaska ilegalnih migranata iz BiH što, osim prema riječima migranata koji tvrde da ni muha ne može prijeći granicu, dokazuju i velike koncentracije pograničnih policajaca raspoređenih duž granice s BiH i detaljne provjera svake sumnjive osobe što je na svojoj koži osjetio i sam reporter. Naime, 20-ak kilometara od Velike Kladuše, dok sam ispijao kavu, kod Vojnića, zazvonio mi je mobiteli pa sam razgovarao na arapskom jeziku. Nakon samo desetak minuta u kafić su stigli hrvatski policajci kako bi provjerili tko je osoba koja govori arapski. Već gotovo četiri mjeseca Velika Kladuša je jedna od glavnih destinacija na novoj balkanskoj ruti koju migranti i izbjeglice iz zemalja Bliskog istoka i Afrike koriste da bi lakše došli do željenih odredišta u zemljama Europske unije. Iako se očekivalo da bi BiH mogla postati tranzitna zemlja na izbjegličkoj ruti, državne institucije, usprkos prije donesenim zakonskim dokumentima, nisu spremno dočekale val izbjeglica i migranata, pa se oni po dolasku u Veliku Kladušu i druge gradove nalaze na otvorenom, bez adekvatnog smještaja, hrane i higijenskih uvjeta. Pomoć im većinom pružaju građani Velike Kladuše. Prema neslužbenim informacijama, u Velikoj se Kladuši nalazi između oko dvije tisuće migranata, a njihov broj ovih bi dana mogao rapidno porasti s obzirom na to da su od centra Velike Kladuše do hrvatske granice samo dva kilometara, a tijekom našeg boravka u grad je iz Sarajeva autobusima stiglo oko 30-ak novih migranata. Na ulicama Velike Kladuše u posljednje vrijeme gotovo je nemoguće ne naići na nekog Alžirca, Iračanina, Pakistanca, Iranca, Libijca ili Indijca, kojima je glavno okupljalište gradski park, a veliki broj nalazi se na autobusnom kolodvoru, dok su ih terase kafića i restorana prepune. Ruta kojom se danas koriste migranti ista je ona kojom se koriste krijumčari oružja i droge, što upućuje na postojanje mreže krijumčarenja ljudi.
Ulaze bez kontrole
Nova balkanska izbjeglička ruta ili južna balkanska ruta posljedica je toga što su Makedonija i Srbija, Mađarska, Hrvatska, Slovenija i Austrija za izbjeglice zatvorile granice, a to su zemlje kroz koje je prolazila prva balkanska izbjeglička ruta. Potvrđuje se, međutim, da žice i neumoljiva policija nisu zaustavili one koji Europu bez obzira na to je li riječ o izbjeglicama koji bježe od rata ili migrantima koji bježe od ekonomske bijede, vide jedini spas. Ti su ljudi otkrili novu trasu, koja iz Grčke vodi preko Albanije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine i Hrvatske do Slovenije i dalje u EU. Ono što zabrinjava jest činjenica da u BiH migranti ulaze ilegalno bez registracija i bez ikakve evidencije o kakvim se ljudima radi i odakle točno dolaze.
Za BiH vlast, koja ne razmišlja o tome da oni mogu biti ugroza ne samo za nacionalnu sigurnost BiH već čitave Europe, ti su ljudi samo brojke i nesmetano i bez skrivanja kreću se zemljom koristeći se svim dostupnim mogućnostima prijevoza. U Velikoj Kladuši našli su svoje utočište, a njihov broj je nepoznat jer, kako dolaze, tako i odlaze, a nitko ih ništa ne pita. Za našeg boravka u Velikoj Kladuši, koje god institucije smo upitali za broj migranata ili njihove identitete, nitko ne zna te podatke jer se ne vodi nikakva evidencija. Njima mještani donose hranu i osnovne potrepštine na lokacije na kojima su se smjestili. Pomažu im i u tamošnjim džamijama pozivajući i lokalno stanovništvo da pokaže solidarnost s izbjeglicama, podsjećajući ih da su i oni ne tako davno morali prolaziti istu sudbinu. Najmanje je migranata pristiglih iz Sirije koja je zahvaćena ratom. Mnoge zapadne obavještajne službe, među kojima i njemački BND, upozoravaju kako bi se upravo preko teritorija BiH mogla otvoriti nova balkanska migrantska ruta, koja je političkim naporom zatvorena prije dvije godine, što bi moglo biti opasno za EU s obzirom na to da, prema njihovim podacima, novi migranti dolaze iz sirijske provincije Idlib koja je postala utočiste džihadističkih i terorističkih skupina. To bi moglo stvoriti probleme europskim zemljama s obzirom na to da u BiH migranti ulaze nekontrolirano i bez registracije. A kako se stiže do BiH, ispričao nam i 25-godišnji Ahmed Ibrahim iz Libije, koji je u Sarajevo stigao prije dva mjeseca iz glavnog libijskog grada Tripolija. – Put nije bio jednostavan. U Tursku sam došao s desetoricom prijatelja. Tamo su nas dočekali krijumčari koji su nam uzeli dokumente, a mi smo im dali četiri tisuće eura. Iz Turske su nas prebacili do Grčke, zatim do Albanije, pa preko Crne Gore smo stigli u Sarajevo – govori Ahmed Ibrahim te nam otkriva kako su ih krijumčari odvojili u dvije grupe za dva smjera.
Bijes zbog putovnice
– Jedni su išli preko Makedonije i Kosova, a drugi preko Grčke i Albanije. Evo, svi smo stigli živi i zdravi u BiH. Međutim, veliki nam je problem prijeći Hrvatsku i doći do Slovenije. Sada sam u Velikoj Kladuši i nadam se da ću konačno proći Hrvatsku. Ako ne budem mogao sam, tražit ću od roditelja da mi pošalju još novca jer ima krijumčara koji bi nas mogli prebaciti u Sloveniju, ali traže 500 eura po osobi – kazao je Ibrahim. Iz glavnog alžirskog grada, nakon dugog putovanja, u Kladušu je nedavno stigao i 24-godišnji Mubarak. – Prije tri mjeseca napustio sam Sarajevo i došao ovamo u Veliku Kladušu. Planiram prijeći u Hrvatsku, Sloveniju, pa Italiju gdje mi je obitelj – otkriva Mubarak nadajući se odlasku iz Kladuše i susretu s članovima obitelji koji su 2015. godine balkanskom rutom među prvima uspjeli stići u Italiju. Iračanin Atalah, koji je prije dvije godine stigao u Njemačku i dobio privremeni boravak, sa svojom je obitelji, po koju se vratio, zapeo u Velikoj Kladuši. – Imam dozvolu za svoju obitelj da mogu prijeći granicu – mašući papirima u rukama ljutito nam govori Atalah pokazujući nam pečat na putovnici i kako je legalno izašao iz Njemačke i došao po obitelj koja ga je čekala u Grčkoj. – Sada više ne puštaju ni mene ni moju obitelj. Bio sam u njemačkom veleposlanstvu u Sarajevu gdje su mi rekli da mi ne mogu pomoći i da sve ovisi o hrvatskoj policiji – ogorčeno je kazao Atalah čekajući u redu obrok za svoju obitelj za iftar. Naime, humanitarna organizacija MFS-EMMAUS, koja već tradicionalno svake godine za ramazana realizira niz ramazanskih aktivnosti, kao što su podjela ramazanskih paketa, organiziranje iftara i sl., ove godine aktivno se uključila u pružanju pomoći migrantima tako da dnevno podijeli i više od tisuću iftara za migrante u Velikoj Kladuši. Osim u parkovima i napuštenim kućama te šatorima, migranti koji su imućni mogu si priuštiti i hotel ili iznajmiti stan. Mnoge od njih tamošnji stanovnici smještaju u svoje kuće. Šestogodišnja Iračanka Hanan, koja sa svojom obitelji već gotovo četiri mjeseca boravi u Velikoj Kladuši, a smještena je kod jedne domaće obitelji u kući, gotovo je savršeno je naučila bosanski jezik. Za razliku od njezine obitelji, koja je već desetak puta neuspješno pokušala prijeći hrvatsku granicu kako bi nastavili put u Švedsku gdje im se nalaze rođaci, mala Hanan bi najradije ostala u Velikoj Kladuši. – Imam puno prijatelja. Htjela bih ostati tu, ali mama i tata ne žele. Svaki put kada se prije polaska pozdravim s prijateljima i prijateljicama, uvijek se nadam kako ću se vratiti i da nećemo uspjeti prijeći granicu. A tako se i dogodi – kroz smijeh govori simpatična djevojčica krupnih crnih očiju u kojima se vidi radost što noć prije nije uspjela proći hrvatsku granicu. Kako su nam rekli migranti, svjesni su opasnosti koje ih čekaju na novoj ruti. I kada prijeđu Hrvatsku granicu. – Upozorili su nas da pazimo jer je nova ruta mnogo opasnija od prošle. Pogotovo je opasna rijeka Kupa na granici Hrvatske i Slovenije. Tu su mi se utopila dva prija-
‘Put nije bio jednostavan. U Tursku sam došao s grupom od deset prijatelja. Tamo su nas dočekali krijumčari koji su nam uzeli dokumente, a mi smo im dali novac...’
‘Veliki nam je problem prijeći u Hrvatsku. Hrvatska policija stalno nas vraća. Ako ne budem mogao sam, tražit ću od roditelja da mi pošalju još novca za krijumčare’
Migranti prelaze RH na najužem dijelu na kojem ih samo 70 km dijeli od Slovenije Jedni su išli preko Makedonije i Kosova, a drugi preko Grčke i albanije. Evo svi smo stigli živi i zdravi u Bosnu i Hercegovinu..Mrđutim, veliki nam je problem prijeći Hrvatsku i doći do Slovenije
telja, a čujem da ih ima još koji su ušli u rijeku, ali nisu izašli – kazao je Omer iz Pakistana, koji ipak ne odustaje od daljnjeg puta jer se nada prijeći i ovu prepreku kako je prošao i visoke planine. – Težak je put iza mene i ne mislim odustati. Osim što sam dao svu ušteđevinu i prodao auto, već sam osam mjeseci na putu od Pakistana do BiH, koji me koštao četiri tisuće eura koje sam dao raznim ljudima i krijumčarima. Iako je cijeli put bio naporan i opasan, najgore je bilo prijeći planinu između Crne Gore i BiH. Kada smo to prošli, mislim da nas ni rijeka neće zaustaviti – ustrajan je Omer na odlasku u Francusku, gdje ga čeka djevojka i sretna budućnost. Ono što je zanimljivo, među velikim broj migranata u Velikoj Kladuši susreli smo samo jednu obitelj iz glavnog sirijskog grada Damaska, koja je već tri godine u izbjeglištvu. Upravo su stigli u Veliku Kladušu iz Sarajeva, gdje su bili tri mjeseca. Samer, koji je pobjegao iz Damaska u Tursku prije tri godine, krenuo je još starom “balkanskom rutom“i došao na makedonsku granicu tjedan dana nakon što je zatvorena. – Tamo sam bio više od dva mjeseca. Vratili su nas natrag u Atenu pa sam otišao opet u Tursku. Kada se otvorila “nova balkanska ruta”, odlučio sam sa ženom pokušati ponovno iskušati sreću. Evo stigli smo do tuda – pun optimizma govori Samer, koji nam je kazao kako će večeras krenuti prema hrvatskom graničnom prijelazu Maljevac, gdje ga čekaju krijumčari kojima je već unaprijed u Sarajevu platio put za sebe i obitelj. Za Hrvatsku su policiju svi oni koji ilegalno prelaze granicu “nezakoniti migranti” bez obzira na to o kome se radi. Migranti zato prelaze teritorij Hrvatske na njezinu najužem dijelu, na kojem je udaljenost od Unsko-sanskog kantona u BiH do Kupe na granici sa Slovenijom samo 70 kilometara. Jedni do tamo stižu uz pomoć krijumčara, dok drugi kreću samostalno tvrdeći da prate rutu koju imaju na svojim mobitelima. Kako su nam migranti kazali, većina njih kreće se isključivo noću skrivajući se od hrvatske policije, tako da put koji bi inače prošli za dan ili dva traje puno dulje. U prva tri mjeseca ove godine na razini Hrvatske prilikom pokušaja nezakonitog prelaska granice zatečena je ukupno.371 osoba, što je 72 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Istodobno su u BiH u readmisijskom postupku vraćene 294 osobe koje su s teritorija te zemlje ušle u Hrvatsku. Prema policijskom izvještaju, promijenila se i struktura izbjeglica i migranata u odnosu na prošlu izbjegličku krizu. Sada je najviše Afganistanaca, Pakistanaca, Kosovara i Turaka, a ima i dosta Alžiraca, Libijaca i Marokanaca. Sirijaca je ovaj put jako malo. Sedam policijskih uprava koje se protežu do granice s BiH, duge više od tisuću kilometara, dobilo je nalog da provode znatno jači nadzor državne granice zbog većeg pritiska migranata koji iz BiH žele ući u Hrvatsku. Suočeni s problemom zbog sve većeg priljeva migranata prema BiH, Vijeće ministara BiH usvojilo je plan hitnih mjera za suočavanje s migrantskom krizom. Prva je uspostava operativnog stožera koji će koordinirati sve aktivnosti tijela vlasti u BiH. Među ostalim, usvojen je paket mjera prioritetno usmjerenih na bolju kontrolu granice, učinkovitiju borbu protiv nezakonitih migracija na teritoriju BiH, realiziranje sporazuma o readmisiji te jačanje readmisijskih i kapaciteta u području azila, kao i intenziviranje aktivnosti za sprečavanje krijumčarenja migrantima. Direktor Službe za poslove sa strancima Slobodan Ujić kazao je kako je posljednjih mjesec dana na teritorij BiH svakodnevno ulazilo oko 100 ilegalnih migranata te da se većinom nalaze na dvije lokacije, u Sarajevu i na prostoru Velike Kladuše i Bihaća. U Sarajevu su posljednjih mjeseci migranti u središtu grada podigli ilegalno šatorsko naselje jer tamošnje vlasti ne znaju kako riješiti problem s njihovim smještajem pa vlada potpuni kaos u načinu rješavanja ovog problema.
To im sigurno neće proći
– Zbog sve većeg priljeva migranata u Sarajevo morali smo jedan konvoj, njih 269, premjestiti u izbjeglički centar kod Mostara, kamp Salakovac – kazao je Ujić. Priljev migranata ponovno je posvađao predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika i člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića. Dodik je kazao da Republika Srpska neće dopustiti da se na njenu teritoriju osnuje bilo kakav krizni centar za migrante, naglasivši kako razumiju težinu problema s migrantima, ali da nema resursa da se bavi tim pitanjem. Prema njegovim riječima, Republika Srpska migrantima može osigurati samo siguran i što brži prolazak kroz Republiku Srpsku, ali da otvaranje izbjegličkih kampova ne može i neće prihvatiti. – Ako ovi iz Sarajeva na prostoru Republike Srpske smisle ili pokušaju nešto učiniti u vezi s nekim kriznim centrom ili ne znam kako to oni budu nazivali, mi ćemo to odbaciti. Taj centar sigurno neće biti formiran u Republici Srpskoj, pa neka oni govore da je to udar na svemir – ljutito je kazao Dodik te dodao da će učiniti sve da zaštite dosadašnji način života stanovnika. – Ne želimo promjene strukture stanovništva i poduzet ćemo sve mjere kako bismo zaštitili imovinu i ljude – rekao je Dodik pozivajući BiH da hitno zatvori granicu, kako su to ranije učinile Mađarska i Hrvatska. Premijerka Republike Srpske Željka Cvijanović kazala je da postoje informacije o tome da prema BiH dolazi između 50.000 i 120.000 migranata, broj bi mogao biti i veći s obzirom na trenutnu situaciju na Bliskom istoku, pogotovo na području Palestinske samouprave. Ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić upozorava kako BiH nema načina da presiječe rutu i zaustavi migrante koji nadiru u BiH napominjući kako se “u rješavanje tog problema moraju uključiti sve države jer je riječ o ozbiljnom problemu i ruti kojom migranti u BiH dolaze iz Turske, preko Grčke, Albanije i Crne Gore”. Stoga je za 7. lipnja zakazao sastanak ministara unutarnjih poslova zemalja regije, na kojem bi se trebalo razgovarati o problemima u vezi s migrantima. – Nadam se da će se ministri odazvati, doći u Sarajevo, da rješavamo pitanje ovih nezakonitih migracija preko zapadnog Balkana. Cijenim da ovaj problem možemo mnogo bolje riješiti ako sjednemo
zajedno – kazao je Mektić. S druge strane, kako tvrdi povjerenik za izbjeglice vlade Republike Srbije Vladimir Cucić, Srbija bilježi blagi pad broja izbjeglica i migranata kojih je u cijeloj zemlji trenutačno oko 3500, a najveći broj ih je ušao u BiH s obzirom na to da je Mađarska hermetički zatvorena. Dodao je kako su Grci u travnju primili više od 6000 izbjeglica, što predstavlja problem. – Europske zemlje moraju pojačati napore da migraciju stave pod kontrolu, pogotovo kad je riječ o osiguranju vanjskih granica EU – kazao je povjerenik EU za migracije Dimitris Avramopouluos. Više od 15.000 migranata stiglo je ove godine iz Turske, objavilo je povjerenstvo uz napomenu da je broj prelazaka preko kopnene granice s Grčkom devet puta veći u odnosu prema istom razdoblju prošle godine.
Nemate nikakve dokaze
Zbog velikog priljeva migranata i pritisaka sa svih strana koje stižu iz zemalja članica EU na adresu Crne Gore, zbog nesmetanog prolaza kroz tu zemlju, Crna Gora razmišlja o podizanju bodljikave žice duž granice s Albanijom, što je potvrdio i načelnik Odsjeka za nadzor državne granice u MUP-u Crne Gore Vojislav Dragović kazavši da je u ovom slučaju važan faktor Sporazum o readmisiji s Albanijom, ali da postoji nerazumijevanje Tirane kada je riječ o vraćanja migranata. – Oni se često pravdaju da ne postoje dokazi da su migranti koje mi pronađemo bili na teritoriju Albanije – rekao je Dragović ocijenivši da uz novi val migranata dolazi i problem njihovog krijumčarenja. Crna Gora bilježi veliko povećanje priljeva migranata u posljednjih 10 mjeseci. Vlada Mađarske prije je najavila da će u slučaju migrantske krize donirati Crnoj Gori bodljikavu žicu za pokrivanje 25 kilometara državne granice prema Albaniji. Ono što zabrinjava zemlje članice EU jest najava Rusije i sirijskog režima velike ofenzive na provinciju Idlib, na zadnje uporište džihadista, u kojoj je prije rata živjelo oko 150 tisuća, a danas, prema procjenama, između 2,5 do 3 milijuna stanovnika među kojima više od 150 tisuća džihadista i terorista. Analitičari su uvjereni kako bi ta ofenziva mogla prouzročiti veliki val migranata, procjena je oko dva milijuna ljudi, koji se nalaze na samoj granici s Turskom. Veliki broj njih koji bi ušao u Tursku koristio bi se upravo novom balkanskom rutu za put prema EU.
Nadam se da će se ministri odazvati, doći u Sarajevo, da rješavamo pitanje nezakonitih migracija DRAGAN MEKTIĆ ministar sigurnosti BiH
Europske zemlje moraju pojačati napore da migraciju stave pod kontrolu, pogotovo kad je riječ o osiguranju granica EU DIMITRIS AVRAMOPOULUOS povjerenik EU za migracije
‘Osim što sam dao svu ušteđevinu i prodao auto, već sam osam mjeseci na putu od Pakistana do BiH. Put je opasan i naporan, ali najteže je bilo na planini između Crne Gore i BiH’