Zbog euriziranosti ekonomije mali je prostor za aktivnu politiku
Hrvatska je jedina s vlastitom valutom koja 60% trgovine ostvaruje s EU, kao i 70% prihoda od turizma
Ana Blašković/PD Glavno tijelo za odlučivanje o monetarnoj politici eurozone i njezinih članica je Upravno vijeće na čelu s Marijem Draghijem Četiri godine nakon ulaska u Europsku uniju, Hrvatska je po prvi puta ozbiljno počela razmišljati o uvođenju eura. Vlada je u listopadu prošle godine predstavila eurostrategiju po kojoj bismo, ne propadne li poput niza domaćih strategija i planova, eurima umjesto kunama plaćali najranije 2022. godine. Uvođenjem eura Hrvatska bi u punom smislu postala članica EU-a, a na to se poput ostalih članica obvezala u ugovoru o pristupanju Uniji. Prihvaćanje eura jest cilj svih zemalja Unije, no rok nije striktno definiran. On ovisi o političkoj volji članica za širenjem eurozone i pristupanju u tečajni mehanizam, kao i spremnosti kandidata za euro da gospodarstvo dovede na minimalne kriterije ekonomske uspješnosti za zajedničku valutu, provede realnu konvergenciju. Namjera uvođenja eura prvi je, i realno, najlakši korak, a sada je pred Hrvatskom puno konkretnog posla, da naposljetku provede toliko potrebne strukturne reforme. Kao i kod ulaska u Europsku uniju, iskustva ostalih članica eurozone pokazuju da je nužno građanima jasno predstaviti prednosti i mane o zajedničke valute. U javnim debatama Poslovni dnevnik i Večernji list pridonijet će serijalom priloga u kojima ćemo u detalje secirati sve aspekte eura, utjecaj na svakodnevni život građana, promjene za tvrtke i što će to značiti za državu. Iako u eurima izražavamo većinu cijena - od automobila do nekretnina, i držimo glavninu štednje u bankama, među najžešćim kritikama protiv eura je slanje kune u ropotarnicu povijesti i gubitak suvereniteta monetarne politike. Odgovarajući na te kritike, guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić parafrazirao je Boba Dylana riječima da ne možete izgubiti ono čega nemate jer je zbog euriziranosti hrvatske ekonomije prostor za aktivnu monetarnu politiku već bitno ograničen. U brojkama; Hrvatska je najmanja visokoeurizirana članica, jedina je vlastitom valutom koja 60 posto trgovine ostvaruje s Unijom, kao i 70 posto prihoda od turizma, dok je 80 posto aktive banaka iz eurozone.
Politika HNB-a
Kako će se krojiti monetarna politika u Hrvatskoj kad uvedemo euro? Ulaskom u EU Hrvatska narodna banka već je postala dio Europskog sustava središnjih banaka (ESSB) koji čine Europska središnja banka (ESB) i nacionalne središnje banke svih 28 država članica Unije. Pored toga, postoji i Eurosustav koji čine ESB i nacionalne središnje banke 19 država članica u kojima kola euro. Poput ostalih središnjih banaka, HNB provodi aktivnosti u izvršavanju zadataka ESSB-a, guverner je punopravni član Općeg vijeća ECB-a, a stručnjaci HNB-a redovno sudjeluju u radu odbora, pododbora i radnih skupina. Ključni cilj Europskog sustava središnjih banaka, jednako kao i temeljni
Kao i kod ulaska u EU, nužno je građanima jasno predstaviti prednosti i mane