Spas za dužnike tek za godinu dana
Umjesto da spašava građane, vlast Ovršni zakon koristi kao predizborni alat: tempira ga za proljeće 2019. kad počinju izbori za Parlament EU i predsjednika RH
Unatoč obećanjima novi Ovršni zakon neće biti donesen prije proljeća 2019., što će produljiti agoniju blokiranih građana
U Planu zakonodavnih aktivnosti za 2018. hrvatske Vlade nema ni “O” od Ovršnog zakona, mijenja se ili donosi 121 drugi zakon Valentina Wiesner Mijić Hrvatska je Vlada na jednoj od svojih zadnjih sjednica u prošloj godini donijela Plan zakonodavnih aktivnosti za 2018. U njemu nema ni “O” od Ovršnog zakona. Mijenjat će se ili donositi ukupno 121 drugi zakon, dok iznos ovrha rapidno raste. Rješavanje jednog od najvećih problema u društvu, postavljeno kao prioritet kroz sustavnu kampanju vlasti koja je uključivala organiziranje okruglog stola predsjednice s hipertrofiranim brojem stručnjaka, istupe ministra pravosuđa koji je obećavao sustavna i cjelovita rješenja, konstantno se odgađa. A “gašenje požara” izmjenama aktualnog zakona prošlog ljeta pokazalo se još insuficijentnijim od “kozmetike”: najbitnije izmjene koje su se odnosile na zaštićeni dio plaće i zaštitu jedine nekretnine neopterećene hipotekom naknadnom su analizom proglašene nevažećima za priličan broj ovršenih.
Bez ovrha ispod 3276 kn bruto
Članica radne skupine Ministarstva pravosuđa za izradu novoga Ovršnog zakona i predsjednica Udruge Blokirani Miriam Kervatin izrazila je, nakon prvog sastanka radne skupine, nezadovoljstvo razvojem situacije, kako načelnim idejama na kojima bi se trebao zasnivati novi Ovršni zakon tako i inercijom cijelog postupka. – S obzirom na to da u ovoj godini neće biti ništa od novoga Ovršnog zakona, predložila sam konkretnu intervenciju u aktualni zakon koja bi odmah oslobodila 250.000 najugroženijih: trebala bi se definirati najniža dopuštena osnova za provedbu ovrhe, a to je minimalna mjesečna bruto plaća za kalendarsku godinu – za 2017. je to 3276 kuna – kaže M. Kervatin poziva- jući se na, kako kaže, sve ovršne zakone u demokratskom svijetu. Objašnjava to činjenicom da čak 80% građana koji su blokirani nisu obveznici osiguranja, što znači da nisu zaposleni, ne primaju mirovinu i oni će teško ili nikad otplatiti dugove. Kervatin ističe da se dugovi moraju vraćati, no retorika s prvog sastanka budi joj sumnju da bi se položaj prezaduženog stanovništva mogao dodatno pogoršati te da je intencija budućeg novog zakona samo brže i efikasnije provođenje ovrha.
Izmjene zakona farsa
– Smatram da su najave pisanja novoga Ovršnog zakona samo spin vladajućih jer će taj posao ponovo biti u rukama onih koji ovršuju, a oni koji bivaju ovršeni ili su društvenim aktivnim angažmanom pokazali svoju vrijednost, imat će minoran utjecaj na sadržaj nacrta – komentira Goran Aleksić, saborski zastupnik Snage, te dodaje da, primjerice, predstavnici Udruge Franak uopće nisu u radnoj grupi. Najavljuje da će i dalje pokušavati kroz saborsku proceduru utjecati na promjene ovršnih pravila. – Zadnje izmjene Ovršnog zakona bile su, gotovo bih se usudio reći, farsa jer gotovo nijedna odredba nije retroaktivna, a i te kako je bilo prostora za retroaktivnost pojedinih odredaba – ljutit je Aleksić. Glavni tajnik Blokiranih Mario Strinavić ne očekuje donošenje novog zakona prije proljeća 2019., s obzirom na to da je njegovo predstavljanje najavljeno za kraj godine te će vjerojatno ići u dva saborska čitanja. Takav plan, smatra, podupire tezu da se Ovršni zakon koristi kao predizborni alat. U proljeće 2019., naime, počinje serija izbora: prvo za Europarlament, a onda i za predsjednika Republike. – Sve je više ekonomskih analitičara koji kao igrači banaka i Vlade pokušavaju svaliti svu krivnju na blokirane građane pravdajući to financijskom nepismenošću. No problem blokada nije socijalni, nego isključivo politički problem. Vlast je odlučila svojim kompanjonima, financijerima kampanja, građane izručiti u hranidbeni lanac da ih glođu doživotno – konstatira Strinavić. Kaže da ne postoji amnestija za vlast koja je građane svela na kriminalce, dilere i perače novca jer u normalnom svijetu samo se takvima blokira sva imovina.
Blokirani predlažu da donja granica za ovrhu bude minimalna mjesečna bruto plaća Kervatin sumnja da je intencija novog zakona samo brže i efikasnije provođenje ovrha