Naš most bi se financirao 100% privatnim novcem

Za razliku od Trogirana i Čiovljana mi na otocima Pašmanu i Ugljanu nemamo ni stari most kojim bi u bilo koje vrijeme dana ili noći prešli na kopno, nego samo prestare, rđave i nesigurne trajekte koji su na kopno ili obratno na otoke prevezli 2,083.292 putnika i 418.401 vozila u 2016. Zadarska županija bi da Kinezi ulazu u 5000 metara dugački “morski tunel” od Zadra (luka Gaženica) do otoka Ugljana (rt Otrić) koji bi stajao otprilike 184 milijuna eura. Otoci Ugljan i Pašman povezani su mostom iznad mora, koji je svečano otvoren 3. lipnja 1973. Studiju “Optimalizacija prijelaza na otok Pašman” izradili su 2001. pok. Jure Radić, Zlatko Šavor i Goran Puž s Građevinskog fakulteta u Zagrebu. Godinama je ta potreba postajala sve izraženija zbog iseljavanja mladih, 30% skupljeg života, većeg raskoraka ekonomske, socijalne i zdravstvene razvijenosti, rasta – iako vladini indeksi pokazuju suprotno, forsiranja gradnje neiskoristivih kapaciteta trajektnih luka u Gaženici, Preku, Biogradu i Tkonu čime se koci ekonomski razvoj i življenje na otocima a otočanima, turistima i posjetiteljima nameću skupi, neefikasni, nepouzdani i zastarjeli modalitet prijevoza putnika i tereta trajektom ljeti s nepodnošljivim gužvama, a izvan sezone s “praznim hodom” – odnosno da je iskoristivost trajekta samo 25 posto cijele godine a zimi još manja. Zar to nisu dovoljni ekonomski argumenti za izgradnju 2217 metara dugačkog mosta kopno – Pašman koji bi se financirao, ne iz državnog proračuna već – 100 posto privatnim kapitalom. Drugim riječima financiranje izgradnje Pašmanskog mosta nikada ne bi bilo političko a investicija bi bila u radna mjesta, rast i budućnost. Procijenjena vrijednost projekta Pašmanskog mosta je 150 milijuna eura (bez PDV) te bi se financiranje moglo osigurati privatnim kapitalom uz koncesiju. Mi, članovi Građanske akcijske grupe (GAG) za most Pašman očekujemo da će Vlada prepoznati potrebu za stalnu transportnu povezanost otoka s kopnom i razmotriti naš interes za most Pašman. Želimo razgovarati s ministrima prometa i financija Butkovićem i Marićem o uvjetima pod kojima bi RH dopustila ulaz privatnog kapitala u infrastrukturne projekte kako bi mogli nastaviti razgovore s investitorima i strukturirati financiranje mosta, s ili bez učešća države. Most Pašman je prije 10 godina usvojen u prostornim planovima općine Pašman i Zadarske županije kao i najnovijoj verziji Strategije prostornog razvoja RH (2017.). Europski parlament jednoglasno je rezolucijom 2015/3014(RSP) o specijalnoj situaciji na otocima, među kojima je i nekoliko svjetski poznatih turističkih destinacija koji posjeduju znatno prirodno i kulturno bogatstvo, utvrdio da je nedostatak adekvatne transportne povezanosti s kopnom najveća potreba europskih otočana. Otoci Pašman i Ugljan definitivno su pokriveni tom rezolucijom, a cestovna povezanost mostom istovremeno bi povećala površinu Hrvatske/EU za 110 milijuna četvornih metara i za 149 kilometara obale, neuređenih plaža i lučica. Nažalost, zahtjev da projekt stalne transportne povezanosti otoka Pašmana i Ugljana s kopnom bude uvršten u Strategiju prometa odbijen je i nije uvršten u Prometnu strategiju RH 20172030. iako je to bila obveza prema EU.