Sjajni mladi autori preuzeli stari festival
Maštovitost i bajkovitost značajke su praizvedbi Martyne Kosecke i Sare Glojnarić
Otvorenje je pokazalo je da se MBZ mora vratiti u zgradu HNK, zbog publike i prestiža, a koprodukcija s HNK Ivana pl. Zajca puni je pogodak Već i zbog onog dubokog, potmulo prigušenog tremola na marimbi na kraju kompozicije “...U daljini” Berislava Šipuša, vrijedilo je poslušati u nedjelju navečer u ZKM-u nastup francuskog Ensemblea InterContemporain. Osim praizvedbe novog djela hrvatskog skladatelja, koji je ostao vjeran svojoj estetici tajnovitih daljina i čežnji, glasoviti ansambl donio je djela francuskih autora Dufourta, Mantovanija i svog utemeljitelja Bouleza. Već sinoć Biennale je u isti prostor doveo još jednu važnu instituciju europske suvremene glazbe, frankfurtski Ansambl Modern, koji je također praizveo i djelo hrvatskog skladatelja, “Sinkronicitet” Tibora Szirovicze. A prve večeri 29. Muzičkog biennala Zagreb u ZKM-u je nastupio i naš Cantus Ansambl, dokaz nastojanja da i Hrvatska ostane dio svijeta u kojem velike države financiraju i čuvaju svoje vrhunske ansamble za suvremenu glazbu. Solistički podvig druge večeri bio je recital Branimira Pustičkog koji je u crkvi sv. Blaža izveo violončelističku trilogiju Giacinta Scelsija “Tri stadija čovjeka”, a u Zagreb je stigao i glasoviti jazzer Chris Jarrett. Sve je to samo dio programa 29. MBZ-a koji ovaj tjedan otvara prozore u uzbudljive nove glazbene i zvukovne svjetove, obnavlja stare i stvara nove veze hrvatskih glazbenika i skladatelja sa svijetom.
Logistička ograničenja
Izmještanje samog otvorenja MBZ-a iz zagrebačkog HNK u Komediju urodilo je, nažalost, nekim logističkim ograničenjima. Primjerice, publika u kazalištu, ali srećom ne i gledatelji izravnog prijenosa na HRT-u, ostala je uskraćena za titlove s tekstom bajkovite opere i operne bajke “Klothó” poljske skladateljice Martyne Kosecke. Neki su gledatelji i slušatelji vjerojatno tek kasnije, pročitavši knjižicu s libretom, upoznali svu širinu i dubinu mašte poljske umjetnice i shvatili koje poruke iz Zagreba šalje svijetu svojom osebujnom, pomno razrađenom i originalnom glazbom. S druge strane, za MBZ je dobitak koprodukcija s HNK-om Ivana pl. Zajca čiji ansambli i sjajna ekipa solista, pod ravnanjem Berislava Šipuša, novo djelo nakon Zagreba izvode i na svojoj pozornici u Rijeci, a u lipnju će “Klothó” predstaviti i na velikom međunarodnom opernom festivalu u Budimpešti. Ipak, poželjno je da dvije kapitalne institucije što prije obnove tradicionalnu suradnju. Otvorenje u Komediji pokazalo je da je Biennaleu itekako važno i potrebno biti na pozornici HNK: zbog prošlosti, publike, vidljivosti i prestiža.
Domišljato i zvučno
No, MBZ je zato učinio jedan drugi, vrlo lucidan iskorak u Zagrebačko kazalište lutaka, usmjerivši svojom narudžbom reflektor prema još jednoj mladoj skladateljici. Uz Poljakinju Kosecku, junakinja prvog dana 29. MBZ-a postala je tako i Hrvatica Sara Glojnarić. Tekstu bajke “Žabica-kraljica”, prema izboru i uz redateljske čarolije Renea Medvešeka, mlada je hrvatska skladateljica dala živo i domišljato zvučno i glazbeno ruho. Narudžba dva nova djela za dvije pozornice od dvije mlade skladateljice za prvu večer festivala, dao je u samom startu starom i uglednom MBZ-u pečat nove svježine, zanimljivosti i suvremenosti.