Hahn je istrčao s informacijom, ali blizu smo rješenja
Vijest o tome da je s Hrvatskom postignut dogovor o “deblokadi” Srbije – iako Hrvatska formalno nikada nije blokirala tu državu, objavio je europski povjerenik za proširenje Johannes Hahn, na iznenađenje mnogih budući da je dogovor bio takav da se o tome razgovara tek sljedeći tjedan. Hrvatski ministar vanjskih poslova Miro Kovač kazao je kako vjeruje “da smo blizu rješenja, ali ono još nije formalizirano. Bude li, ono će uključivati hrvatske interese, koji su i europski interesi”. Na pitanje hoće li Hrvatska dati zeleno svjetlo za otvaranje 23. poglavlja, kaže: – Moramo podići rezervu za pokretanje rasprave o mjerilima. Vrlo smo blizu tome i ako dogovorimo proceduru to će biti moguće. ograničavanja nadležnosti samo na područje bivše države. Srbija je tako polagala pravo na procesuiranje hrvatskih državljana za zločine na hrvatskom teritoriju, iako se postupak protiv njih – kao, primjerice, u slučaju Veljka Marića – vodio i u Hrvatskoj. Tekst dokumenta EU kaže da EU naglašava regionalnu suradnju i dobrosusjedske odnose pri procesuiranju ratnih zločina, što uključuje i cilj da se izbjegne sukob jurisdikcije te se poziva da se ratni zločini procesuiraju bez diskriminacije. Izbjegavanje sukoba jurisdikcije de facto znači da Srbija mora odustati od regionalne nadležnosti i da nema pravo biti vrhovni sudac. Najbolju ilustraciju problema sukoba nadležnosti pokazuje slučaj državljanina BiH Nasera Orića protiv kojega su i Srbija, pozivajući se na regionalnu nadležnost, i BiH podignule optužnice za zločine u BiH. Orić je uhićen u Švicarskoj, koja ga je odbila izručiti Srbiji i prednost je dala BiH, državi čiji je Orić državljanin i na čijem su teritoriju zločini počinjeni. Druga sporna točka, suradnja s Haaškim sudom, u tekstu je apostrofirana kao ključna, što uključuje i potpuno priznavanje i izvršenje odluka i presuda Suda. Time je Srbiji poručeno da se ne toleriraju ekscesi kao što je odbijanje izručenja troje dužnosnika Srpske radikalne stranke.
Primijenite sporazume
Treća pak točka – zaštita hrvatske manjine i inzistiranje na provedbi Sporazuma o zaštiti nacionalnih manjina koji je Srbija potpisala s Hrvatskom o zastupljenosti u predstavničkim i državnim tijelima – u tekstu je adresirana formulacijom koja kaže da EU naglašava važnost poštovanja i pune zaštite prava manjina u skladu s kriterijima iz Kopenhagena (uvjeti za članstvo u EU, nap. a.). EU uzima u obzir pravni i institucionalni okvir te traži efikasnu primjenu domaćih i međunarodnih obveza, kaže se u tekstu o kojem će članice EU raspravljati sljedeći tjedan.
ANTON KLIMAN: Privatizacija je dobra kad je ulagač ozbiljan. Takvi ne riskiraju, ostvaruju dobit, dižu i pozicioniraju cijelu destinaciju na tržištu