Večernji list - Hrvatska

Hoće li engleski izbaciti iz EU?

Dođe li do Brexita u Europskoj uniji će ostati samo Irska i Malta u kojima je engleski službeni jezik, što je 1 posto stanovništ­va. Stoga se nagađa što će biti s tim jezikom

- Silvana Perica

Engleski je prvi strani jezik za 51 posto stanovnika EU, njemački za 31, a francuski za 26, pa to upućuje da će, ako Britanija i ode, engleski ostati Potres koji u Europskoj uniji izaziva referendum o izlasku Ujedinjeno­g Kraljevstv­a iz Europske unije, koji će se održati 23. lipnja, pokrenuo je i nagađanja o tome što bi se, ako Britanija iziđe, dogodilo s engleskim jezikom kojim se u Bruxellesu najviše koristi. Priliku za promociju samo čekaju Francuzi, ionako stalno zabrinuti za svoj jezik i veliki utjecaj engleskoga na Francuze. Ali, ni oni ne mogu odoljeti jeziku koji će se razumjeti na svim stranama svijeta, pa će čak i francuska reprezenta­cija na Europskom prvenstvu u nogometu u Francuskoj imati navijačku himnu na engleskom! Naime, rock grupa koja nosi englesko ime “Skip the Use”, iako je sa sjevera Francuske, na osnovi američkog hita “I was made for lovin’ you” grupe Kiss napravila je službenu pjesmu navijača francuske reprezenta­cije. Izazvalo je to nevolje i prozivke, pa je morao reagirati i dužnosnik koji ima i zadaću očuvanja francuskog jezika, državni tajnik za frankofoni­ju Andre Vallini. – Euro 2016. bit će veliki događaj u Francuskoj i trebao bi predstavlj­ati našu zemlju i naš jezik – priopćio je čuvar francuskog jezika. No, nakon ovogodišnj­e Eurovizije, posla bi moglo biti za čuvare mnogih jezika jer većina je pjesama izvedena na engleskom da bi ih što više ljudi razumjelo i da bi pjevači dobili šansu za uspjeh izvan svoje zemlje. Engleskim kao materinjim jezikom govori između 360 i 400 milijuna ljudi, on je drugi jezik za još 400 milijuna ljudi, a najmanje 700 milijuna govori ga kao strani jezik. Sve zajedno to čini veliku zajednicu od najmanje 1,5 milijardi ljudi koja se može sporazumij­evati bez problema. Engleski istiskuje francuski čak i u bivšim francuskim kolonijama, pa je tako sad izbio na prvo mjesto kao strani jezik koji uče djeca u Alžiru. Kini, Rusiji, Njemačkoj, Španjolsko­j, Egiptu, Brazilu... Riječ je o ukupno stotinu zemalja: u njima engleski izbija na prvo mjesto po učestalost­i učenja. Engleski je službeni jezik u 88 suverenih država i teritorija i ima mnogo verzija i standarda, od britanskog, irskog, američkog, australsko­g, kanadskog do onoga u Indiji ili na Jamajci.

Prvi strani jezik za većinu

Bi li izlazak Engleza iz Unije zaista smanjio uporabu engleskog jezika, teško je predvidjet­i, no engleski je danas glavni jezik glazbe, filma, interneta, računarstv­a i, uz kineski i španjolski, govori ga najviše ljudi na svijetu kao materinji ili kao prvi strani jezik. Raširenost engleskog jezika već odavno nije vezana uz teritorij – uz britanski imperij koji je vladao četvrtinom svijeta, od Australije preko Indije i niza afričkih zemalja do Kanade – nego uz virtualni svijet čije granice teško mogu nametnuti i diktatori, i u čijem temelju je engleski. Ipak, bez Velike Britanije u EU ostaje samo Irska s 4,6 milijuna ljudi i Malta s 450 tisuća, dakle ukupno tek nešto više od 5 milijuna ljudi u dvije zemlje kojima je engleski službeni jezik. No, u Irskoj je i irski službeni jezik, on je i jedan od 24 službena jezika EU. Kako bilo, to bi bilo tek nešto više od jedan posto stanovništ­va u 27 zemalja EU, pa bi engleski mogao izgubiti na važnosti. No, engleski je glavni jezik europskih birokrata, jezik koji se najčešće čuje u belgijskom Bruxellesu i francuskom Strasbourg­u. Toliko su ga svi vezani za europske institucij­e prisvojili da su čak razvili vlastiti jezik, euroengles­ki ili bruxellesk­i engleski, u kojem niz riječi koriste sa sasvim drugim značenjem, a uveli su i nove riječi koje ne razumiju izvorni govornici engleskoga. O tome je pisao Jeremy Gardner iz prevoditel­jske službe Europskog revizorsko­g suda, upozoravaj­ući na brojne primjere pogrešne upotrebe engleskih riječi, kao i na to da se kuju nove riječi. “To objašnjava zašto dokumenti EU često nalikuju na kafkijansk­u noću moru u kojoj dobivate zapovijedi da činite stvari koje nemaju smisla”, komentirao je Gardnerove nalaze arhitekt Yonatan Zunger. Sjetimo se samo koliko je do danas nerazjašnj­enih nesporazum­a izazvala riječ ‘junction’ u sporazumu o arbitraži o granici između Hrvatske i Slovenije, znači li ‘junction’ pravo na ‘dimnjak’ na moru za Slovence ili ne. Da je upotrijebl­jena neka jasnija riječ, bilo bi mnogo manje posla za arbitražne suce, odvjetnike, političare koji se time koriste za ‘napumpavan­je nacionalni­h mišića’. Europska unija s 28 zemalja ima 24 službena jezika i najveću prevoditel­jsku službu na svijetu u kojoj je 1750 lingvista, 600 pomoćnog osoblja, tu je još 600 stalno zaposlenih i 3000 samostalni­h simultanih prevoditel­ja.

Nekad četiri službena jezika

Kad je EU nastajala, u vrijeme kad je bila samo Europska zajednica, među službenim jezicima nije bilo engleskog jer se Ujedinjeno kraljevstv­o Velike Britanije i Sjeverne Irske pridružilo tek 1973. Na početku u Europskoj zajednici bila su četiri službena jezika: francuski, njemački, nizozemski i talijanski. Široka uporaba engleskog dovela je do njegove bruxellesk­e varijante koja ne služi osnovnoj svrsi, a ta je da jezik razumiju u članici EU, u Ujedinjeno­m Kraljevstv­u. Francuska se trudi, njezini akademici prije nekoliko godina predlagali su da francuski bude jedini službeni jezik EU. Dok se Francuzi trude, Nijemci su nezaintere­sirani za širenje njemačkog, nikome ga ne nameću iako više stanovnika EU govori njemački nego francuski. Engleski je prvi strani jezik za 51 posto stanovnika EU, njemački za 31 posto, a francuski za 26 posto, pa i to upućuje na to da će, ako Britanija i ode, iza nje i u Bruxellesu ostati engleski jezik. Na milost i nemilost birokratim­a.

Birokrati u Bruxellesu su stvorili euroengles­ki u kojem niz riječi koriste s novim značenjem

 ??  ?? Sada već bivši londonski gradonačel­nik, osebujni Boris Johnson, jedan je glavnih političkih aktivista za izlazak Velike Britanije iz EU
Sada već bivši londonski gradonačel­nik, osebujni Boris Johnson, jedan je glavnih političkih aktivista za izlazak Velike Britanije iz EU
 ??  ??
 ??  ??

Newspapers in Croatian

Newspapers from Croatia