‘Veći je problem mali broj stručnjaka nego broj ministarstava’
ZaNemareNo Nitko ne pokriva kreativnu industriju, tako važnu za BDP
Model upravljanja zemljom kolumnista Večernjeg lista Milana Račića, koji podrazumijeva manji broj ministarstava, ali i to da ih moraju voditi stručniji ljudi, izazvao je reakcije analitičara, a svi su složni da imamo prevelik broj ministarstava i da je potrebna reorganizacija.
Njemački model
U Hrvatskoj se s novom vladom mijenja upravljačka struktura ministarstava u kojoj se izgubi početno vrijeme na snalaženje. Njemački sustav organizacije upravljačke strukture administracije, primjerice, osigurava glatku tranziciju vlasti i omogućuje efikasnu i produktivnu administraciju na dugi rok. Uz neprilagodbu, naš je problem što nove vlade osnivaju i neka nova ministarstva, čime se širi broj popratnih djelatnosti, a stručnog kadra i dalje nedostaje. Sve, dakle, upućuje na brojnost i neefikasnost. – Od samog smanjivanja broja ministarstava puno je važnija njihova reorganizacija usmjerena na povećanje stručnog kapaciteta. No u našim je ministarstvima često slučaj, a to je primijećeno i prilikom provođenja Clean start projekta Ekonomskog instituta početkom mandata ove vlade, da je broj ljudi u sektorima koji nisu direktno povezani s područjem koje ministarstvo pokriva prevelik u odnosu na broj zaposlenika u stručnim službama koje bi trebale proizvoditi strateške dokumente i davati oslonac za donošenje javnih politika – kaže Maruška Vizek s Ekonomskog instituta. – Smanjenje broja ministarstava poželjno je i potrebno kako bi stvorila efikasna i produktivna struktura dužnosnika više srednje razine (nekadašnji državni tajnici), koji bi bili upućeni u tehničke detalje rada, rješavali svakodnevne probleme ministarstva i osiguravali sustavno provođenje zakona. Bilo bi efikasno i produktivno ugledati se na njemački sustav organizacije ministarstva, gdje uz ministra postoje dva politička i dva profesionalna državna tajnika koja osiguravaju profesionalni kontinuitet rada ministarstva bez obzira na izborne cikluse – ističe potpredsjednik Povjerenstva za fiskalnu politiku Ante Žigman.
Važne industrije
Problem je i taj, smatra analitičar Damir Novotny, što nemamo pokrivene neke industrije, primjerice kreativne, koje su odavno druge zemlje pokrile resornim ministarstvom ili ga spojile s ministarstvom gospodarstva, gdje uvrštavaju, primjerice, i resor obrazovanja. Jedan od predstavnika naše kreativne industrije Davor Bruketa svjedoči kako je ta industrija drugi po veličini sektor po udjelu prihoda u BDP-u i stoga bi na njega trebalo obratiti više pozornosti.
Rješenje s državnim tajnicima bilo je dobro jer su bili upućeni u rad