USKOK dobio konkurenciju nova oprema

AZTN dobio vrhunsku opremu za forenzične pretrage računala, mobitela, tableta i uz sudski nalog ide u nenajavljene pretrage

Mladen Cerovac, predsjednik Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja, nešto više od godinu dana na čelu je državne antimonopolske agencije čije se postupanje sve pažljivije prati među poduzetnicima. Izrekli ste visoke kazne nizu tvrtki Krašu, Dukatu, Carlsbergu, NTL-u. Kako ih određujete? Vladina uredba o kriterijima za izricanje upravno-kaznene mjere sadrži devet elemenata. Osnovni je parametar 30% ukupnog prihoda koji tvrtka ostvari na mjerodavnom tržištu. U obzir se uzima i trajanje nedopuštenog ugovora te otegotne i olakotne okolnost. Na koncu se, u slučaju kartelskih dogovora, na osnovni iznos pribrajalo još 15 do 25% prihoda, kao dio sankcije kojem je cilj bio odvraćanje poduzetnika od kartelskog ponašanja. Time je visina kazne za sudionike kartela eksponencijalno rasla. Vlada je mijenjala uredbu tako da dodatne novčane kazne povrh osnovne ne bude. Zašto ste tražili tu promjenu? Primjena odredbe o odvraćajućem učinku mogla bi zbog njene nefleksibilnosti rezultirati kaznama koje bi bile u nerazmjeru s težinom i učincima povrede. Zato je Vlada na prijedlog Agencije izmijenila uredbu tako da je brisana donja granica od 15%, a zadržana je gornja od 25%. Tako Agencija, ovisno o konkretnom slučaju, sada može „individualizirati“visinu kazne. No, kada je riječ o kaznama spomenutim u pitanju, tu nije bila riječ o kartelima, nego o vertikalnim sporazumima u kojima su dobavljači trgovcima uvjetovali cijenu po kojoj će prodavati njihovu robu, sprečavajući ih u slobodnom određivanju cijena odnosno u tržišnom natjecanju. To je teška povreda propisa koja se morala kazniti. Svakako želim naglasiti da kažnjavanje nije naš cilj, ali nažalost, pokazuje se da upravo sankcije postižu efekt prevencije. Velik interes izazvali su vaši upadi u tvrtke. Je li AZTN postao neki oblik gospodarskog USKOK-a? U pitanju je ovlast AZTN-a za obavljanje nenajavljenih pretraga. Ta je ovlast u uskoj vezi s forenzičnim pretragama računala, tableta, mobitela, za što je potrebna specijalna oprema koju smo napokon nabavili. Bez nje dosad nismo mogli ići u pretrage. Može li se znati gdje ste bili? USKOK ipak ponešto objavi o identitetu osumnjičenih? Ne možemo objaviti imena tvrtki, ali mogu reći da se radi o tržištu motocikala i skutera, oglašavanja i marketinga, te online prodaje kućanskih aparata. Trenutačno pretražujemo prikupljene podatke i vidjet ćemo ishod. U pretrage idemo uz asistenciju policije, nakon pribavljanja sudskog naloga Visokog upravnog suda. No naglašavamo da provođenje pretrage ne prejudicira krivnju poduzetnika. Dolazimo nenajavljeno, tražimo osobu najvišeg ranga, okupimo sve osoblje, zamolimo ih da odlože stvari i ne diraju ništa do završetka pretrage. Trudimo se da pretraga ne traje više od jednog dana, no može po- trajati i dulje. Kakva je to oprema? Riječ o posebnoj opremi i programima kojima se, pojednostavljeno, mogu kopirati dokumenti i filtrirati podaci s različitih medija. Za njihovu nabavu nedostajalo nam je 200.000 kuna. Nije jako velik novac, ali ga u našem proračunu nije bilo. Stoga smo se obratili Ministarstvu financija, a ministar Lalovac je isplatu traženih sredstava odobrio u roku od dva tjedna. U dvadeset godina, otkako sam u Agenciji, takva se pozitivna reakcija Ministarstva još nije dogodila. Uz to smo educirali naše ljude pa sada imamo nekoliko vrhunskih stručnjaka u tom području. Cilj nam je od Agencije stvoriti centar izvrsnosti za forenziku među tijelima za zaštitu tržišnog natjecanja u jugoistočnoj Europi. Jeste li imali primjera da su vam se javili pokajnici, sudionici nekog dogovora o kartelu? Nismo, ali Hrvatska tu nije izuzetak. U mediteranskim zemljama u zadnjih deset godina nije stigla nijedna prijava. Razmišljamo o predlaganju posebnog zakona kojim bi se zviždačima koji prijave kršenje propisa o zaštiti tržišnog natjecanja jamčio status zaštićenog svjedoka i odobravale novčane nagrade. Mađarska je donijela sličan zakon. Nagrada iznosi do jedan posto kazne, a do najviše 170 tisuća eura i oslobođena je poreza. Oko 40% prijava za kršenje propisa u Mađarskoj stiglo je na temelju tog zakona i u pravilu ih podnose nezadovoljni ili bivši zaposlenici.

Razmišljamo da zviždačima odobravamo novčanu nagradu Kazne se određuju prema devet kriterija i imaju ulogu prevencije