Proteini u krvi predviđaju demenciju
Analiza uzoraka zamrznute krvi otkrila je mnoštvo proteina koji mogu predvidjeti nekoliko oblika demencije više od 10 godina prije nego što se bolest dijagnosticira, rekli su britanski i kineski znanstvenici.
Studija, objavljena u časopisu Nature Aging, dio je istraživanja više timova za identifikaciju pacijenata kod kojih postoji rizik od demencije s pomoću jednostavnog testa krvi, što je napredak za koji mnogi znanstvenici vjeruju da će ubrzati razvoj novih tretmana.
Skeniranje mozga može otkriti abnormalne razine proteina beta amiloida mnogo godina prije nego što se razvije Alzheimerova bolest, ali testovi su skupi i često nisu pokriveni osiguranjem.
Zanimljiva je to studija koja se bavi pitanjem identiteta i donosi neke nove spoznaje iz područja teorije i povijesti izgradnje identiteta.
Rad govori o slavonskom regionalizmu i izostanku nacionalnog identiteta koji se odrazio na zagrebačkoj gospodarskoj izložbi, i to samo petnaestak
pripadnost. Mladoj znanstvenici bilo je zanimljivo proučiti tu pojavu kroz razne metodološke poglede.
– Bilo mi je jako interesantno otkriće da su Slavonci shvaćali svoj regionalni identitet ispred hrvatskog nacionalnog identiteta s obzirom na to da se baš tih šezdesetih godina 19. stoljeća razvija taj proces razvoja hrvatskog nacionalnog identiteta. Međutim, neki pojedinci potaknuli su mase u Slavoniji da se slavonski regionalizam preispita u kontekstu nacije – rekla je Dora, koja je koristila relevantnu i recentnu literaturu koja se dosad nije koristila u istraživanju ove tematike.
Iz dostupnih je izvora bilo teško razlučiti kako se šira javnost u Slavoniji u to doba izjašnjavala u nacionalnom smislu. Osobe koje je proučavala mlada povjesničarka uglavnom su bili intelektualci i političari koji su se nacionalno izjašnjavali kao Slavonci. Primjerice, u Požegi je izlazio tjedni list Slavonac koji se svojim čitateljima najčešće obraćao riječima “dragi Slavonci”, “mi Slavonci” itd.
Nacionalna indiferentnost u to doba nije bila karakteristična samo
Rad govori o slavonskom regionalizmu i izostanku nacionalnog identiteta koji se odrazio na zagrebačkoj gospodarskoj izložbi, i to samo petnaestak godina nakon hrvatskog nacionalnog preporoda 1848.