Stanovnici BiH u bankama drže više od 16 milijardi maraka
“Osim percepcije sigurnosti i stabilnosti bankarskog sustava, na rast depozita utječu i ostali čimbenici makroekonomskog okruženja”, navodi Mahmuzić
Likvidnost i sigurnost kao ključne odlike domaćeg bankarskog sustava presudni su elementi zbog kojih se već u kontinuitetu može pratiti rast štednje žitelja BiH, kao i privatnih poduzeća u domaćim bankama.
Porast iznosa
Posljednji podaci koje je objavila Centralna banka BiH podupiru ovaj zaključak te otkrivaju kako su stanovnici BiH u samo mjesec dana povećali svoju štednju za čak 383,7 milijuna maraka, a rast je zabilježen i kod privatnog i poslovnog sektora, doduše u nešto manjem iznosu - od 30,9 milijuna KM. Ovo su podaci s kraja prosinca, a kad se isti usporede s onima s kraja studenoga, jasno se suočava značajan porast štednje. Naime, na kraju studenoga depoziti građana su porasli za tek 8,9 milijuna KM (0,1%), a kod privatnih poduzeća za 125,8 milijuna KM (1,8%). Rast depozita primjetan je na godišnjoj razini, i to takvim tempom da smo se približili magičnom broju od dvije milijarde maraka. Naime, na kraju prosinca 2023. u odnosu na kraj prosinca 2022. depoziti su porasli za 1,88 milijardi KM, a godišnji rast zabilježen je kod sektora stanovništva za 1,48 milijardi
KM (10,2%) i kod privatnih poduzeća za 928,2 milijuna KM (15,1%). Depoziti su na godišnjoj razini smanjeni kod vladinih institucija za 311,1 milijun KM (6,8%), kod nefinancijskih javnih poduzeća za 119,1 milijun KM (5,9%) i kod ostalih domaćih sektora za 100,6 milijuna KM (5,3%). Kada se osvrnemo na ukupnu strukturu štednje u bankama, a koja na kraju prosinca iznosi 31,11 milijardi maraka, vidljivo je kako najveći dio čine depoziti stanovništva, i to nešto više od 16 milijardi maraka. Na drugom mjestu je štednja privatnih poduzeća u iznosu od oko 7 milijardi maraka, a slijede vladine institucije s gotovo 4,3, javna poduzeća s gotovo 1,9 te depoziti ostalih domaćih sektora s oko 1,8 milijardi maraka. Konstantan porast štednje ekonomski analitičari objašnjavaju činjenicom da se domaći bankarski sustav pokazao otpornim i stabilnim i u vremenima krize te je rast povjerenja u njega zapravo posljedica dobrog upravljanja u vremenima koja traže visoku razinu sigurnosti u novčanim tokovima.
Ravnatelj Agencije za bankarstvo Federacije BiH Jasmin Mahmuzić za Večernji listi kaže kako banke imaju središnju ulogu u našem financijskom sustavu. Promjene ključnih kategorija, kao što je razina depozita i kredita u bankama, upućuju na ekonomsko stanje i opća očekivanja. - Osim percepcije sigurnosti i stabilnosti bankarskog sustava, na rast depozita utječu i ostali čimbenici makroekonomskog okruženja - navodi Mahmuzić te dodaje kako u razdobljima pojačane ekonomske neizvjesnosti ili nestabilnosti stanovništvo odgađa investiranje ili reducira određene oblike potrošnje. U našim uvjetima može se govoriti, ističe, i o nedostatku drugih opcija za ulaganje, tako da se stanovništvo odlučuje na oblike štednje koji osiguravaju osobnu financijsku stabilnost i sigurnost.
- Ako su alternative štednji drugi oblici ulaganja, poput dionica ili nekretnina, manje atraktivne, nedostupne ili riskantne, građani preferiraju čuvanje novca u bankama. Iako blage, promjene razine kamatnih stopa na depozite očekivano potiču određene oblike štednje. Depoziti su i pod utjecajem ostalih promjena koje se odnose na razine prosječnih prihoda, ekonomske, ali i demografske prilike - naveo je Mahmuzić.
Krediti
Novac u bankama kao oblik štednje pokazuje se i, dugoročno gledano, kao najsigurniji način štednje, a u vremenima čestih kriza na globalnom tržištu, koje se zasigurno reflektiraju i na domaće ekonomske prilike, počevši od inflacijskih pa do recesijskih kretanja, dolazi se do zaključka kako je imati osiguranu svotu novca na bankama pravi odgovor na moguće izazove.
S druge strane bankarske vage također je moguće utvrditi porast mjesečnih i godišnjih iznosa. Ukupni krediti domaćim sektorima na kraju prosinca 2023. godine iznosili su 23,55 milijardi KM, u odnosu na prethodni mjesec zabilježeno je povećanje kredita od 247,4 milijuna KM (1,1%). Kreditni rast zabilježen je kod svih sektora: stanovništva za 26 milijuna KM, privatnih poduzeća za 144,5 milijuna KM, nefinancijskih javnih poduzeća za 35,3 milijuna KM, vladinih institucija za 17,7 milijuna KM i ostalih domaćih sektora za 24 milijuna KM. Godišnja stopa rasta ukupnih kredita u prosincu 2023. godine iznosila je 6,7%, nominalno
• 1,48 milijardi KM.
izrazila zadovoljstvo donesenom odlukom Općinskog suda
Na kraju prosinca 2023. u odnosu na kraj prosinca 2022. depoziti su porasli za 1,88 milijardi konvertibilnih maraka
Mr. sc. Ana Vidačak, dr. med., uputila je otvoreno pismo u kojemu se osvrnula na problematiku izbora na poziciju ravnatelja Zavoda zdravstvenog osiguranja HNŽ-s. - Ovih dana istječe rok za podnošenje moje tužbe protiv Vlade HNŽ-a zbog nezakonitog poništenja natječaja za izbor ravnatelja Zavoda zdravstvenog osiguranja HNŽ-a. Vlada HNŽ-a je na sjednici održanoj 19. prosinca 2023. poništila natječajnu proceduru za izbor ravnatelja Zavoda HNŽ-a za koju je natječaj bio raspisan 11. siječnja 2023., te raspisala novi natječaj 22. prosinca 2023., unatoč tome što je mjerodavno ministarstvo prethodno uspješno provelo natječajnu proceduru na kraju koje sam ocijenjena najuspješnijim kandidatom i bila prvoplasirana - navodi Vidačak u svojem pismu te podsjeća kako je ministar zdravstva, rada i socijalne skrbi predložio Vladi HNŽ-a donošenje rješenja kojim bi je Vlada imenovala ravnateljicom Zavoda. - S obzirom na prethodno postupanje Vlade HNŽ-a, preko odvjetnika obratila sam se mjerodavnom sudu i Instituciji ombudsmana za ljudska prava BiH radi zaštite mojih prava koja su mi bila uskraćena nezakonitom odlukom Vlade HNŽ-a - naglasila je Vidačak. Podsjeća pritom kako je Općinski sud u Mostaru dana
22. siječnja 2024. donio odluku i odredio mjeru osiguranja kojom se zabranjuje Vladi HNŽ-a i Ministarstvu zdravstva, rada i socijalne skrbi HNŽ-a postupanje i poduzimanje aktivnosti u skladu s ponovnim javnim oglasom za izbor i imenovanje ravnatelja ZZO-a HNŽ-a sve do okončanja ovog postupka. - S obzirom na moja uvjerenja, stavove i poslovna usmjerenja te s obzirom na to da više nisam zainteresirana za poziciju ravnatelja Zavoda zdravstvenog osiguranja HNŽ-a, odlučila sam prekinuti daljnji sudski postupak. Želim izraziti zadovoljstvo donesenom odlukom Općinskog suda u Mostaru, zahvaliti kolegicama i kolegama u Zavodu na suradnji, svojoj obitelji, kao i svima onima koji su mi bili potpora dok sam obnašala dužnost ravnatelja Zavoda zdravstvenog osiguranja HNŽ-a - napisala je Vidačak. Na kraju je Vladi HNŽ-a i Ministarstvu zdravstva, rada i socijalne skrbi HNŽ-a zaželjela uspjeh u radu temeljen na zakonitim i svrsishodnim odlukama na dobrobit
• svih građana ove županije.