Vladimir Parpura: Sučelje “mozak – računalo” već se neko vrijeme koristi za bilježenje električne aktivnosti mozga i omogućava paraliziranim osobama kontroliranje računala

jer, rekli smo, o Neuralinkovu usatku znamo malo.

– Mi uopće ne znamo je li ugrađivanje Neuralinkova čipa u ljudski mozak bilo uspješno, a kamoli radi li jer je jedini izvor informacija povijesno nepouzdan – a to je hvaljenje Elona Muska, jednog od osnivača Neurolinka, na vlastitoj platformi X (bivši Twitter). Inače, ne samo da je teoretski moguće mislima kontrolirati uređaje nego je to i praktično pokazano upotrebom čipova kompanija Blackrock Neurotech iz SAD-a i Synchron iz SAD-a i Australije, za kojima Neuralink još uvijek zaostaje i kojima nije još konkurencija.

Naime, takozvano “sučelje mozak – računalo” (brain-computer interface) već se neko vrijeme koristi za bilježenje električne aktivnosti mozga ljudi i omogućuje paraliziranim osobama kontroliranje računala, za slanje e-pošte, primjerice, upotrebljavanje robotičke ruke za hranjenje, čak i slikanje, igranje videoigara te korištenje Photoshopa i omogućuje bežični pristup mobitelu, što je sve dokumentirano u različitim znanstvenim i inženjerskim časopisima. Ta su postignuća ishod podrobnih kliničkih ispitivanja u SAD-u registriranih pri ClinicalTrials.gov. Moram istaknuti da osjećam nelagodu i sumnjičavost vezi Muskove objave jer Neuralink nije registriran, nema transparentan protokol ni lokaciju istraživanja, a dodatno odbijaju bilo kakve odgovore na upite iz časopisa kao što je prestižni Nature. Ovo je neozbiljno, neodgovorno pa čak i okrutno ponašanje Muska i Neuralinka prema javnosti, a naročito prema pacijentima s potrebama, koji se nadaju da je baš ovaj čip rješenje njihovih patnji – kazao nam je prof. dr. sc. Vladimir Parpura, još jedan naš izvrsni neuroznanstvenik koji danas radi u Kini, a karijeru je ostvarivao i u Sjedinjenim Državama.

Po njemu, Elonu Musku se zbog nedostatka provjerljivih informacija i neovisne potvrde doista teško može vjerovati.

– Ne možete vjerovati. Potpuno se slažem s prigovorima. Znanost se ne prenosi neprovjerenim izjavama, već objavljivanjem rezultata koji proizlaze iz rigoroznih, registriranih i transparentnih ispitivanja. Ovo je važno i za dobrovoljce u istraživanjima i za bolesnike kojima se čip ugrađuje, Nadalje, to je i obmana javnosti, budući da troškove ugradnje odobrenih čipova vjerojatno pokriva zdravstveno osiguranje – govori prof. Parpura.

Neuralink nije ni osnovan tako davno, 2016. godine, kada je Musk uspostavio znanstveni tim od sedam znanstvenika i inženjera iz područja neuroznanosti, biokemije i robotike. Interesantno je kako je i ime Neuralink zapravo kupio, autorska prava polagali su Pedram Mohseni i Randolph Nuso, dvojica Amerikanaca koji su bili osnovali startup kojemu je bio cilj napraviti uređaj koji će pou magati osobama koje su pretrpjele ozljedu mozga. No, od 2015. kada su krenuli nisu imali sreće u pronalaženju ulagača. Da bi se 2017. godine na vratima pojavio neki stranac koji je nudio desetke tisuća dolara za otkup imena Neuralink. Nisu imali pojma da iza toga stoji upravo Elon Musk. Danas kažu da se ne osjećaju prevarenima, već sretnima jer se konačno dogodilo da se u zamisli kakva je upravo i njihova slijeva ogroman kapital.

Kada je riječ o Elonu Musku, oko svega se diže prašina, ali on doista nikada do kraja ne otkriva o kakvoj se tehnologiji radi, što jest donekle razumljivo. Prof. Parpura ponudio je dostupna osnovna saznanja.

– Prema mrežnoj stranici Neuralink, radi se o čipu s 1024 elektrode za bilježenje aktivnosti neurona. Ove elektrode raspoređene su uz pomoć 64 savitljiva vlakna od polimera s idejom da je zbog njihove savitljivosti smanjeno ozljeđivanje tkiva mozga pri ugradnji. Na istoj stranici Neuralinka stoji da razvijaju i robotsko ugrađivanje ovih čipova. Robotsko ugrađivanje čipova u ljudsku lubanju relativno je nova tehnologija; npr. čipovi pužnice se ugrađuju u Europi i SAD zadnjih nekoliko godina. Kao i Blackrock Neurotech, Neuralink čip trebao bi čitati aktivnost pojedinačnih neurona, što daje detaljnije signale. Međutim, ovakva detekcija aktivnosti iz pojedinačnih neurona nije neophodna za motoriku, npr. micanje kažiprsta, jer je motorika regulirana takozvanim populacijskim kodiranjem koje uključuje masivni broj neurona i veliko područje kore mozga. Kao i sustav Synchron, Neuralink čip je bežičan i zahtijeva implantaciju elektroda i odašiljača u mozak.

Blackrockov čip nedavno je pretvoren iz 192-žičnog u bežični sustav gdje je odašiljač postavljen na koži tjemena, tzv. perkutano, a ne u tkivo mozga, dok su samo elektrode u mozgu. Upotreba ovakvog modificiranog Blackrock sistema omogućila je da bolesnici s