Imamo 700 agencija posrednika, a dugo ih je bilo samo stotinjak
25 do 64 godine je čak 452 tisuća građana. Strateški prioritetni cilj bi trebao biti da počnu raditi’
iktiraju li poslodavci hrvatsku migracijsku politiku, kakve će promjene donijeti izmjene Zakona o strancima, koliko uopće treba stranim državljanima da dobiju dozvolu za rad u našoj zemlji, a i s kojim se problemima oni sami te tvrtke koje ih žele zaposliti nose? Te su se teme raspravljale jučer na Večernjakovoj konferenciji Hrvatska kakvu trebamo. Upravo su radne migracije i politika integracije bile teme u zagrebačkom Westinu, a kako je istaknuo ministar demografije i useljeništva Ivan Šipić, u vezi sa samim migracijama još je mnogo neodgovorenih pitanja.
Nema drugog izbora
“Migracije same po sebi ne predstavljaju problem, osobito u društvima koja žele zdravu demografiju, a i sama je Vlada, uspostavom ministarstva koje se bavi demografskim i useljeničkim pitanjima, pokazala da na izazove želimo temeljito odgovoriti”, kazao je ministar Šipić, dodajući da kod zapošljavanja stranih radnika jedan interes imaju poslodavci, neki drugi možda javnost, treći politika, ali uspiju li se svi oni pomiriti, imat ćemo društvo koje će biti najzdravije. Da je građevina trenutačno glavni generator zapošljavanja stranih radnika, a u njegovoj tvrtci od 950 zaposlenika, otprilike su polovica stranci, pojasnio je Dragutin Kamenski, vlasnik i prokurist tvrtke Kamgrad.
“Nažalost, nemamo drugog izbora, naših radnika nema i osuđeni smo na to da nam dolaze stranci. Za kompaniju veliki je izazov dovođenje većeg broja stranaca, kao i sam njihov ulazak u sustav tvrtke jer, osim tehničkih detalja koje moramo osigurati, a to su smještaj, prehrana, zdravstvo, prijevoz, tu je i premošćivanje jezičnih barijera. Osim toga, sve naše kompanije su godinama gradile korporativnu kulturu, a dolazak stranih radnika donosi nove kulturne i radne običaje pa smo suočeni s nužnošću upravljanja različitostima. Zato je važno da tvrtke sad imaju kvalitetne i postojane timove koji kontinuiranom edukacijom stvaraju atmosferu prihvaćenosti novopridošlih radnika, čime pokušavamo osigurati da oni ostanu i da nema fluktuacije”, kazao je Dragutin Kamenski pa dodao da je Kamgrad prije desetak godina bio prisiljen dovesti prve strane radnike, a trend je to koji je u stalnom porastu.
U sektoru turizma više godina ostaje tek trećina stranih radnika, istaknuo je Veljko Ostojić, direktor Hrvatske udruge turizma, koji kaže i da se nada kako će novi Zakon o strancima dovesti do toga da se taj postotak poveća.
“Predviđeno je izmjenama zakona da se radne dozvole izdaju na tri, umjesto na jednu godinu, a za sezonce na devet, umjesto na šest mjeseci, što vjerujem da će smanjiti fluktuaciju. Jer samo dobivanje radne dozvole dugotrajan je i mukotrpan proces koji traje minimalno 6 mjeseci. Ono što bi nam, međutim, trebao biti primarni cilj jest kako angažirati naše ljude koji su radno neaktivni. Prema podacima DZS-a za 2023. godinu, takvih Hrvata ima 452 tisuće, u dobi od 25 do 64 godine. Strateški prioritetni cilj bi trebao biti da oni počnu raditi”, kazao je Veljko Ostojić.
Ne može baš svatko
Nikolina Radić, direktorica tvrtke Lugera Talent Solutions šokirala je podatkom da je trenutačno u Hrvatskoj 700 agencija koje se bave privremenim zapošljavanjem ili posredovanjem pri zapošljavanju stranaca.
“Mi smo tu 20 godina, a kad sam počela raditi prije 13 godina, agencija je bilo stotinjak. Ono na čemu trenutačno aktivno radimo jest regulacija. Pokrenuli smo inicijativu s ministarstvom da ne može baš svatko dobiti dozvolu za posredovanje ili privremeno zapošljavanje jer je naprosto nelogično da netko tko ima obrt ujedno ima i financijsku snagu za takav posao. Želimo da sve agencije imaju tehničke uvjete; da imaju ured za razgovor s kandidatima, računalo, osobu koja je stručna za selekciju kandidata, koja zna s ljudima, a ima i položene ispite o, primjerice, Zakonu o radu”, kazala je Nikolina Radić pa pojasnila da njena tvrtka ne radi s agencijama iz trećih zemalja, već ima svoje ljude u stranim zemljama koji rade odabir.