Jedna od rijetkih prihodovnih kategorija ona je vezana uz europski novac
Uspjeh ili? Za planiranih 19,2 milijarde iz EU je u zadnjem mjesecu 2020. trebalo povući rekordne tri milijarde
Na strani prihoda ni ukupni porezi očito nisu podbacili u odnosu na ažurirani plan kojim su nemalo povećani u odnosu svibanjski rebalans. Do početka prosinca poreza se slilo gotovo 67 milijardi kuna, što je 8,6 milijardi ili 11,4% manje nego u istom razdoblju godinu prije. Zbog pada gospodarske aktivnosti i poreznih mjera potpore gospodarstvu (odgode i obročne otplate, oslobođenja plaćanja izravnih poreza i doprinosa) s manje poreznih prihoda u 2020. se i računalo. Planirani su u konačnici na 72 milijarde, a to je dostižno čak i ako su u prosincu bili za više od četvrtine slabiji nego istom mjesecu prethodne godine.
Porez na dobit
Slično vrijedi i za porez na dobit kojega je u 11 mjeseci naplaćeno gotovo 8,7 milijardi u odnosu na cjelogodišnji plan od devet milijardi.
Od doprinosa se mjesec dana prije kraja godine slilo 20,7 milijardi kuna, pa je i na toj stavci izgledno ispunjenje plana od 22,7 milijardi, što predstavlja pad za nešto više od milijardu kuna.
Među značajnijim prihodnim stavkama, kao i ranijih godina, ostvarenje plana u najvećem je zaostatku s krajem studenoga bilo na stavci Pomoći, koja se najvećim dijelom odnosi na sredstva institucija i tijela EU. Iako je to jedna od rijetkih prihodnih kategorija koja u odnosu na godinu prije bilježi povećanje, i to za nepune tri milijarde (do prosinca 16,2 mlrd.), za planiranih 19,2 milijarde iz EU je u zadnjem mjesecu 2020. trebalo povući rekordne tri milijarde. Kompletirani podaci pokazat će je li i koliko prosinac ispao izašniji u pogledu europskog novca.
Na rashodnoj strani gotovo sve proračunske stavke u pandemijskoj su godini povećane. Rijetka iznimka su troškovi kamata po državnom dugu, odnosno financijski rashodi koji su manji i u usporedbi prvih 11 mjeseci (8,1 prema 8,8 mlrd.) i po planu za cijelu 2020. (8,6 mlrd.). Međugodišnji pad, doduše, tehnički bilježe i rashodi za zaposlene, i to za čak šest milijardi (na 20,6 mlrd.), ali ne zbog stvarnog smanjenja (jer zapravo su povećani) već zbog toga što se od 2020. plaće i prateći doprinosi u osnovnim i srednjim školama knjiže na pozicijama pomoći unutar općeg proračuna. To je ujedno i jedan od glavnih razloga velikog skoka skupine rashoda Pomoći. U 11 mjeseci ona je premašila 26,5 mlrd. kuna nasuprot 14 milijardi godinu prije, s tim da su u nju preseljene i potpore željezničkom i cestovnom prometu. Usto, pomoći obuhvaćaju npr. i rashode za sufinanciranje EU projekata na regionalnoj i lokalnoj razini, kao i sanapočetka ciju bolnica u vlasništvu jedinica regionalne samouprave.
Pojedinačno najveća stavka, izdaci za mirovine, s krajem studenoga je premašila 38,6 milijardi, što je u međugodišnjim usporedbama porast za 1,2 milijarde. Od socijalnih naknada najveći postotni porast bilježe rashodi za nezaposlene; u 11 mjeseci na njih je otišlo 1,06 milijardi kuna nasuprot 780 milijuna prethodne godine.
Protukrizne mjere
Subvencije su, pak, zbog protukriznih mjera više nego udvostručene (13,3 prema 6,6 mlrd.), pri čemu se približno trećina odnosi na poljoprivredu (oko 4,5 mlrd. nasuprot 3,9 lani). Dio povećanja pojedinih vrsta rashoda financira se iz izvora koji ne utječu na deficit proračuna opće države, a to su u prvom redu povećana izdvajanja iz sredstava EU za Covid-potpore poslovnom sektoru (npr. očuvanje radnih mjesta, skraćivanje radnog vremena), ali i za prvu fazu obnove nakon proljetnog potresa. One za prošlotjedne potrese, barem što se tiče europskog novca, bit će dio priče o proračunu 2021. ❖
Troškovi kamat
Na rashodnoj strani gotovo sve proračunske stavke u pandemijskoj su godini povećane. Rijetka iznimka su troškovi kamata po državnom dugu