Novi prijedlog Ovršnog zakona muči i banke s EU putovnicama
Definicija da je banka banka jedino ako je iz Hrvatske, unatoč EU pravilima, poslana u Sabor
Žao mi je da se Vlada barem ne očituje da isto nije usmjereno ni protiv kojeg projekta, kaže Vlaho Hrdalo
Banke su banke jedino ako su registrirane u Hrvatskoj sporna je formulacija iz novog Ovršnog zakona, koja je nakon što ju je kroz javnu raspravu osmislilo i protežiralo Ministarstvo pravosuđa, sada dobila i podršku Vlade. Takav prijedlog zakona sa spornim člankom 3. stavak 22, koji banke s valjanim EU putovnicama poput Revoluta i
N26 ne priznaje kao banke u Hrvatskoj, Vlada je uputila u Sabor na izglasavanje i očekuje da će stupiti na snagu u srpnju
2020. Dodatno, u kombinaciji s postojećim Zakonom o porezu na dohodak, koji traži da se plaća radnicima mogu isplatiti isključivo na račun u banci, takav Ovršni zakon onemogućava novim igračima iz EU da se pod jednakim uvjetima natječu za klijente u Hrvatskoj. Građani, primjerice, zbog toga neće smjeti primati plaću u bankama poput Revoluta i N26. I dok Ministarstvo pravosuđa, koje je i osmislilo novu definiciju banke, u tome ne vidi ništa sporno, novi igrači pozorno prate situaciju i čekaju razvoj situacije.
Vlaho Hrdalo, predsjednik UBIKa kaže da se susreo s predstavnicima Revoluta i N26.
“Oni dijele moje mišljenje da se ne radi o planiranom udaru na mobilne banke, već o nespretnoj formulaciji koja je proizašla iz vječitog pokušavanja da se bolje uredi sustav ovrhe u Hrvatskoj, jer sigurno da to nije dobra poruka fintech tvrtkama i žao mi je da se Vlada barem ne očituje da isto nije usmjereno ni protiv kojeg projekta”, kaže Hrdalo.
Dodaje da je u posljednje vrijeme pokrenut niz pozitivnih inicijativa po pitanju fintecha u Hrvatskoj, poput Hanfinog Inovacijsko g huba. Međutim, isti čeda kad se uspoređuj e Hrvatska s drugim članicama Unije, kodna s zakonodavac ima praksu izabrati na j restriktivnija rješenja koja koče napredak.
“U Njemačkoj se baš implementira Peta direktiva o sprječavanju pranja novca tako da dozvoljava poslovnim bankama da drže kriptovalute, dok se prethodno u Hrvatskoj uveo niz nepotrebnih i neprovedivih mjera uz obrazloženje da se to mora jer dolazi iz EU, iako vidimo da ipak nije slučaj”, zaključuje Hrdalo. ❖