Radimo na odgoju za život i razvoju cjeloživotnih vještina

Monika Đuranović U našem vrtiću ima avantura, izleta, putovanja, inovacija, stimulacija...

U franjevačkom samostanu u Tvrđi, za vrijeme ručka, a u čast blagdana sv. Katarine, Matija Petar Katančić s lakoćom je izrecitirao 280 herojskih stihova. Katančić je sam sastavio stihove na latinskom jeziku i ispjevao ih laganim stilom.

⬤

U Tvrđi je otvorena prva osječka brzojavna postaja. (Na današnji je dan otvorena i brzojavna postaja i u Brodu na Savi, današnjem Slavonskom Brodu.)

⬤

Ugarska ministarska komisija poslala je u Osijek lokomotivu i vagon za probu željezničkih tračnica preko novoizgrađenog mosta na pruzi Vilanj - Osijek i Sombor - Osijek. To je inače bila prva željeznička pruga koja je prolazila kroz Slobodni i kraljevski grad Osijek.

⬤

U gornjogradskom je spremištu u Pejačevićevoj ulici održana Glavna skupština Osječke vatrogasne župe. Skupštinu je otvorio potpredsjednik župe Ivan Klauser, učitelj iz Sarvaša. Novoizabranu su upravu činili Dragan Gross, župski starješina, Rihard Trischler, tajnik, i blagajnik Aleksandar Hećimović.

⬤

U Osijeku je preminuo glumac Stjepan (Stjepko) Janković. Umjetnički je karijeru započeo 1940. u Osijeku kao dramski umjetnik. U razdoblju od 1947. do 1961. nastupao je u kazališnim kućama u Splitu, Beogradu i Dubrovniku. Od 1961. pa do umirovljenja glumac je i operni prvak osječkoga kazališta. Godine 1972. obilježio je 30. obljetnicu umjetničkoga rada igrajući 340 premijernih i 4000 predstava. (Rođen je u mjestu Prelog-draškovec, u Međimurskoj županiji, 2. rujna 1921. godine).

⬤ 1774. 1858. 1870. 1933. 1993.

Iskustvo rada s djecom stekla je radeći niz godina kao odgojiteljica i defektologinja u gradskim i privatnim ustanovama i udrugama. Potom je krenula u vlastiti projekt otvaranja ustanove prema posve novom i u Osijeku tada neprimijenjenom modelu. Je li u tome uspjela i kakve rezultate postiže, otkriva nam Monika Đuranović, mag. def., doktorandica ekonomije i vlasnica dječjeg vrtića.

Vježbamo život ▼ Što vas je potaknulo na otvaranje vlastitog vrtića?

- Učenje je oduvijek moja najveća strast, a informacije i vještine su neprocjenjiva moć. Sport me disciplinirao i opremio najvažnijim životnim kompetencijama, još sudjelujem u polumaratonima, zaljubljenik sam u nebo, počinjem sa školom letenja za pilota, rekreativno i relaksacijski sviram klavir i govorim četiri jezika, rado volontiram u zajednici, to me iznimno ispunjava. Slijedom osobnog razvoja, pokretanje ustanove bio je prirodan proces. Željela sam podijeliti svoje strasti, kreirati i dati doprinos društvu. Stvoriti radna mjesta, okružiti se sposobnim suradnicima, graditi zajedničku viziju, prosperitetno društvo. Usput su nas djeca naučila najvažniju lekciju: kako je lako biti sretan kad si zainteresiran za svijet oko sebe i pratiš svoju znatiželju.

▼ Recite nam malo više o standardima u vrtiću, broju polaznika, zaposlenika i razlikama u tom pogledu u odnosu prema sličnim ustanovama?

- Preduvjet kvalitete su omjeri brojeva djece i zaposlenika: manje kvote djece i veći broj zaposlenika. Nakon toga možemo fleksibilno razvijati i realizirati svaku ideju, što je, naravno, teško replicirati na nacionalnoj razini. Kombiniramo alternativne pedagoške pristupe primjerene suvremenim potrebama. Zaposlenici zajednički promišljaju i sinkroniziraju poticaje, materijale i aktivnosti unaprijed, dokumentiraju tekuće procese u novim digitalnim alatima i tjedno rade samorefleksije. Fokusirani smo na lokalnu, nacionalnu i internacionalnu suradnju, povezivanje i konkretna rješenja. Poštujemo razlike, tražimo sličnosti i benefite za cijelo društvo.

▼ Kada je riječ o programskim sadržajima, po čemu se vaš vrtić ističe?

- Trenutno razvijamo specifične metode rada kroz akcijska istraživanja. Radimo na odgoju za život i razvoju cjeloživotnih vještina djece. Naša ustanova počiva na vrijednostima osobne odgovornosti svakog pojedinca, proaktivnosti i suradnji.

Ustanovu vodi sistem koji disciplinira i automatizirano upravlja procesima u kojima smo svi zamjenjivi. Beskompromisno vježbamo život. Ponekad griješimo, uglavnom se dobro zabavljamo.

▼ U tehničkom smislu posvetili ste veliku pažnju sigurnosnim elementima.

- Osim što propitujemo motivaciju i kompetencije odgojno-obrazovnih zaposlenika i korisnika, omogućili smo dodatne edukacije i osposobljavanja za sve sudionike. U rad smo uključili supervizore poput zdravstvenih stručnjaka, psihoterapeuta, međunarodnih stručnjaka iz područja odgoja i obrazovanja, ekonomije, prava i sl. U smislu prostorno-materijalnog okruženja, ono je promišljeno, planirano, minimalističko i modularno, tehnički sigurnije, bez šarenila distrakcija vremena u kojemu živimo. Boravak u našoj ustanovi nije samo boravak nego doživljaj ispunjen bezbrojnim avanturama, izletima, putovanjima, inovacijama i stimulacijama. Naš sistem djeluje trodimenzionalno: štiti i odgaja djecu, roditelje i djelatnike.

▼ Posebnost vrtića jest i aplikacija koju koristite, a koja roditeljima omogućava nešto više uvida u rad s djecom. O čemu je točno riječ i kako funkcionira?

- Pioniri smo u digitalizaciji. Koristimo aplikaciju za roditelje koja je je transparentni i zaštićeni e-dnevnik koji omogućava roditeljima uvid u odgojno-obrazovne procese te povezivanje i komunikaciju sa zaposlenicima, kao i informiranje o općim aktima ustanove. Postoji kao vjerodostojni prikaz participiranja svakog pojedinca u našem sustavu. Koristimo digitalne alate i u ostalim administrativnim procesima unutar ustanove, što nam omogućava efikasnost i ekonomičnost.

▼ Nedostatak mjesta za djecu u vrtićima, smjenski rad i bolji uvjeti samo su neki od najčešćih problema s kojima se susrećemo u Hrvatskoj. Problematika je velika i razlikuje se od grada do grada. Kakvo je vaše viđenje stanja u Osijeku i kakva rješenja predlažete?

- Osijek je predivan grad, pružio mi je svoj maksimum. Ali u Osijeku ima još puno prostora za razvoj. Obrazovanje djece i odraslih je prioritet i rješenje svakog izazova u uređenim društvima. Frustracije je lako izbjeći ako se odmaknemo od ega, u progresu trebamo svi sudjelovati. Za progres je važna sinergija vlade, akademije, industrije i civilnog društva. U obrazovanje treba kontinuirano ulagati, praksu razvijati, a obrazovni djelatnici i roditelji trebaju biti ogledni primjer cjeloživotnog usavršavanja.

▼ Planirate li širenje?

- Širimo se na međunarodnoj razini. Radim nekoliko projekata pri UNESCO-U na umrežavanju sustava, poticanju proaktivnosti u društvu, razvijanju novih teorija, primjenjivanju istraživanja u odgojno-obrazovnim sustavima. Glavni su ciljevi doprinos miru i sigurnosti promovirajući suradnju među narodima u područjima obrazovanja, znanosti i kulture u cilju unaprjeđenja općeg poštovanja pravde, vladavine zakona, ljudskih prava i temeljnih sloboda.

▼ Kako je došlo do suradnje s Un-om?

- U ovoj smo godini provodili uspješne suradnje s američkim, kineskim, finskim i švicarskim obrazovnim institucijama poput virtualne učionice engleskog jezika za djecu, UNICEF-OVIH projekata, također Global classrooma razmjene s međunarodnim AIESEC-OM, tako da ćemo od siječnja imati u grupama međunarodne učitelje engleskog jezika.

Znanje je samopouzdanje. ▼ Stalno se usavršavate, sada ste i na doktoratu. Ekonomija vas zanima ili se prirodno naslanja na dosadašnja znanja i vještine?

- U finalnoj sam fazi međunarodnog međusveučilišnog interdisciplinarnog doktorskog studija "Poduzetništvo i inovativnost". Na međunarodnom studiju dobila sam sasvim nove perspektive. Znanje je samopouzdanje. Brojke su najrealniji pokazatelj uspjeha.

▼ Koliku ulogu u vašem profesionalnom životu imaju knjiga i čitanje? Što čitate u slobodno vrijeme, dajte nam nekoliko preporuka?

- Čitam od svoje četvrte godine, roditelji su me od najranije dobi eksponirali literaturi. Mjesečno se inspiriram uz dvije do tri knjige. To je svakako stručna literatura iz područja ekonomije, obrazovanja, psihologije i klasici. Fascinirana sam drukčijim kulturama i autorima. Istraživala sam korejske, ruske, američke autore, znanstvenu, religioznu i povijesnu literaturu. Vodim se osjećajem znatiželje i spontano istražujem područja. Trenutno, prikladno društvenim situacijama, ponovno uspoređujem Harukija Murakamija (1Q84) s Orwellom (1984.). Korisno i humoristično štivo za nadahnuće i upozorenje suvremenim generacijama. ■