Wilders kreće u teške pregovore

Kremlj je priopćio da je želja NATO-A da stvori vojnu inačicu šengenske zone u Europi, koja bi oružanim snagama NATO-A omogućila da se slobodno kreću s ciljem snažnijeg suprotstavljanja Rusiji, pojačala napetosti i izazvala zabrinutost. “To pokazuje da Europa nije voljna saslušati legitimnu zabrinutost Moskve, već je spremna jačati svoju sigurnost na štetu Rusije”, smatra glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov. Naime, šef logističkog zapovjedništva NATO-A za Europu ( JSEC), general-pukovnik Alexander Sollfrank, Reutersu je rekao da bi volio vidjeti takvu zonu. “Ponestaje nam vremena. Ono što ne napravimo u mirnodopskim uvjetima, neće biti spremno u slučaju krize ili rata”, ističe. JSEC iz njemačkog grada Ulma koordinira kretanje ljudi i materijala NATO-A preko Europe. Sollfrank kaže da je rad JSEC-A još uvijek frustriran propisima na nacionalnoj razini. “Birokracija bi, u slučaju izbijanja rata s Rusijom, mogla izazvati ozbiljna kašnjenja u reakciji”, tvrdi.

⬤

Čelnici nizozemskih stranaka sastali su se u petak prvi put od pobjede krajnje desnog populista Geerta Wildersa na izborima, a čeka ih težak i dugotrajan proces formiranja koalicije. Wildersova Slobodarska stranka (PVV) iznenađujuće je osvojila 37 mjesta od 150, što znači da će antieuropski i krajnje desni politički veteran prvi imati priliku sastaviti koalicijsku vladu. Njegova pobjeda izazvala je nekoliko prosvjeda. Muslimanske organizacije zabrinute su kako će ih se tretirati pod potencijalnom Wildersovom vladom, a ekološke skupine strahuju da će uništiti politiku zaštite okoliša. No Wilders ne može vladati sam, a najvjerojatniji kandidati za koaliciju su konzervativna Narodna stranku za slobodu i demokraciju (VVD) i centristički Novi društveni ugovor (NSC). To su uglavnom proeuropske stranke i daju do znanja da se o članstvu u EU-U ne može pregovarati, kao i o vjerskim slobodama i vladavini prava, tako da to nikako neće biti lagani pregovori.

⬤