Bez ekonomskih reformi, nema napretka BIH
Svjetska banka je opredijeljena za pružanje podrške u promicanju otpornog i zelenog rasta, uz usklađivanje sa standardima EU
Bosna i Hercegovina je u prethodne dvije decenije značajno napredovala u razvoju, što se naročito ogleda u dostizanju statusa zemlje višeg srednjeg dohotka i dobijanju statusa kandidata za članstvo u Evropskoj uniji. Za nastavak takve putanje rasta BIH trebaju ekonomske i energetske strukturne reforme, kao i bolja koordinacija svih nivoa vlasti u BIH, navodi se u najnovijoj sveobuhvatnoj analizi Svjetske banke.
Javni dug
U najnovijem Ekonomskom memorandumu za zemlju naglašena je tranzicija zaposlenosti u BIH prema industriji i uslugama, uz održavanje odgovorne fiskalne politike, koja je omogućila zadržavanje javnog duga na relativno niskim nivoima. Pored toga, zemlja je značajno napredovala u smanjenju deficita vanjskog tekućeg računa, koji je 2021. pao na rekordno niskih 2,5 procenata bruto domaćeg proizvoda (BDP).
Međutim, BIH se još suočava sa izazovima, pošto u pogledu kumulativnog realnog BDP-A zaostaje za zemljama u regiji, a životni standard je otprilike na nivou trećine prosjeka EU. U izvještaju se naglašava i hitnost dubinskih strukturnih reformi u cilju jačanja rasta i napretka ka potpuno funkcionalnoj tržišnoj ekonomiji i članstvu u EU.
- Svjetska banka je opredijeljena za pružanje podrške BIH u promicanju otpornog i zelenog rasta, uz usklađivanje sa standardima EU. Vjerujemo da će ovaj izvještaj kreatorima politika poslužiti kao koristan resurs, jer ukazuje na primjenjive strategije za učinkovito prevazilaženje izazova i iskorištavanje neiskorištenog ekonomskog potencijala zemlje, rekao je Christopher Sheldon, šef ureda Svjetske banke za BIH i Crnu Goru.
Reforme i dalji napredak su, prema izvještaju, potrebni u pet strateških oblasti: dobro makroekonomsko upravljanje i digitalizacija, razvoj tržišta rada, omogućavanje iskorištavanja produktivnog potencijala firmi, olakšavanje pristupa finansiranju i povećanjekonkurentnostiputempolitika energetike i rudarstva.
EU Mehanizam za ugljičnu prilagodbu na granicama značajno će uticati na izvoz iz BIH
Fiskalna politika
Cilj konkretnih mjera preporučenih u ovih pet oblasti jeste unapređenje dijaloga o fiskalnoj politici, povećanje efikasnosti i produktivnosti firmi, poticanje otvaranja firmi i olakšanje izvoza u EU.
Očekuje se da će predstojeći EU Mehanizam za ugljičnu prilagodbu na granicama značajno uticati na izvoz iz BIH, naročito iz sektora koji zavise od uglja i visoke emisije ugljika. To dodatno potcrtava hitnost prelaska na obnovljivu energiju i usklađivanje s međunarodnim standardima u svrhu jačanja konkurentnosti.