Sarajevo očarava up
Sarajevo nije samo simbol otpora i nade, to je grad mostova, susreta, zajedničkog života, grad otvoren prvenstveno za potrebe i interese čovjeka
Član Predsjedništva BIH Željko Komšić, gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić, članovi delegacije Vlade KS-A i Carmel Agius, predsjednik Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove (MICT), jučer su povodom 6. aprila, Dana grada Sarajeva, položili cvijeće na Šehidskom mezarju Kovači te odali počast šehidima i poginulim borcima. Cvijeće je položeno na Spomen-obilježju ubijenoj djeci opkoljenog Sarajeva 1992 - 1995. kao i na Spomen-obilježju ubijenim policajcima u Velikom parku te Spomen-parku Vraca.
Ulične borbe
Prije 77 godina glavni grad Bosne i Hercegovine oslobođen je od fašističke okupacije tokom Drugog svjetskog rata, a 6. aprila 1992. je počela duga opsada Sarajeva.
Oslobađanje Sarajeva od fašističke Njemačke tokom Drugog svjetskog rata počelo je 28. marta 1945. Probojem 334. puka obalom Miljacke do Marijin-dvora u noći 6. aprila završene su ulične borbe u Sarajevu. Do zore je njemačka 181. divizija napustila svoja posljednja uporišta, a u međuvremenu su preko Vraca i Mojmila u južni dio grada ušli i pripadnici 5. crnogorske udarne brigade.
Sarajevo je 6. aprila u osam sati bilo slobodno, a od tada se 6. april obilježava kao Dan grada.
Na isti datum 47 godina poslije Sarajevo kreće u novu bitku. 5, odnosno 6. aprila 1992. počela je najduža opsada u modernoj evropskoj historiji, opsada u kojoj je poginulo više od 11.000 građana, od čega više od 1.600 djece.
Član Predsjedništva BIH Željko Komšić rekao je da je ponosan kada govori o Sarajevu.
U sklopu obilježavanja 6. aprila, Dana grada Sarajeva, predstavnici Gradske uprave pustili su 500 golubova mira koji su poletjeli ispred Vijećnice. Golubovi su simboli mira, slobode i ljubavi.
Sarajevska Vijećnica jedan je od simbola grada koji je brutalno uništen tokom agresije na BIH granatiranjem sa položaja vojske Republike Srpske, prilikom čega je skoro sav bibliotečki fond u potpunosti uništen i izgorio. Biblioteka koja je bila smještena u današnjoj zgradi Gradske uprave tada je imala nešto više od 150.000 naslova.
- Sarajevo je nevjerovatno mjesto. Postoje i drugi lijepi gradovi, ali Sarajevo je nevjerovatno po tome što se nikad ne predaje. Sarajevo ne vole samo oni koji zapravo ne vole ljude. Ne vole ga fašisti, nacisti, nacionalisti, ali svi drugi koji imaju iole dobre namjere prema drugim ljudima, vole Sarajevo. Sarajevo vas uvijek
Sarajevo je nevjerovatno po tome što se nikad ne predaje i ne vole ga oni koji ne vole ljude, rekao je Komšić, član Predsjedništva BIH
25. augusta 1992. zgrada tadašnje Gradske vijećnice i Nacionalne biblioteke Bosne i Hercegovine zapaljena je usljed granatiranja. Izgorjelo je oko 90 posto knjiga, a u pokušaju da spasi barem dio, život je od gelera granate izgubila bibliotekarka Aida Buturović. Imala je 32 godine i spremala je doktorsku disertaciju.
- Za Aidu, za sve koji su svoj život položili kako bismo mi nastavili živjeti. Da se nikome, nikada ne ponovi, poručili su iz Gradske uprave Sarajeva.